.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o provedbi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
- Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dali su tumačenja i odgovorili na 150 upita vezanih uz provedbu Zakona, organizirane su radionice i održani sastanci u regionalnim središtima, a u Državnom proračunu osiguran je iznos od 1,6 milijuna kuna za postupke provedbe Zakona, uvodno je istaknuo Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Poštivanje rokova plaćanja i smanjenje neizvjesnosti proizvođača vezanih uz odnose s kupcima navodi kao pozitivne učinke provedbe Zakona. Na europskoj razini u proceduri je donošenja Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama koji je većim dijelom u suglasju s odredbama hrvatskog Zakona.
Predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Mladen Cerovac je upozorio na nerazumijevanje vezano uz ovlasti AZTN-a podsjetivši kako AZTN nema inspektore koji izlaze na teren već četiri tima (8 osoba) koje provjeravaju elemente ugovora i utvrđuju moguće nepoštene trgovačke prakse. - Od ukupno 202 predmeta AZTN je riješio 93 predmeta, za 32 predmeta pokrenuti su upravni postupci, dok se za 78 predmeta provodi utvrđivanje indicija za pokretanje postupaka, kazao je Cerovac. Dodao je da je prosječno trajanje postupaka u praksi 9 – 12 mjeseci i podsjetio na dvomjesečnu blokadu rada AZTN-a zbog isteka mandata članova Vijeća.
U raspravi je upozoreno kako je u odnosima velikih dobavljača i trgovačkih lanaca još uvijek moguće pronaći nepoštene trgovačke prakse (uglavnom vezane uz povrat proizvoda i plaćanje mjesta na polici). Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika Vijeća upozorava kako se u postupcima primjenjuju odredbe ZUP-a, temeljem službenog zahtjeva stranke, a to su u provedbi ovoga Zakona uglavnom dobavljači. Kazala je da AZTN još nije zaprimio niti jedan zahtjev dobavljača, pa su postupci pokretani temeljem anonimnih prijava, a isto ukazuje na strah dobavljača od pokretanja postupka, a zbog mogućeg raskida ugovora od strane trgovaca. Naplata naknade za policu je Zakonom zabranjena, osim u slučajevima kada dobavljač to izričito zahtijeva, pa ukoliko je ovaj zahtjev sastavni dio ugovora nije moguće utvrditi postojanje nepoštene trgovačke prakse. Istaknula je i kako odredbama Zakona nije predviđena mogućnost nenajavljene pretrage, pa je istu u budućnosti, zbog uspješnosti provedbe Zakona potrebno planirati.
Predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća „Neretvanska mladež“ Željko Bjeliš podsjeća kako je Udruga podnijela zahtjev za utvrđivanje nepoštene trgovačke prakse u slučaju prodaje mandarina koje su porijeklom iz Turske, a koje su se ispod nabavne cijene prodavale u jednom trgovačkom lancu. S ciljem praćenja cijena i stanja na tržištu mandarina Udruga izrađuje tjedne izvještaje o stanju na tržištu mandarina. Upozorio je i na problem s kalibratorima za mandarine koji se ne baždare, a čime se omogućavaju nepoštene trgovačke prakse. U raspravi je upozoreno i na praksu postojanja „A“ i „B“ liste artikala (obrtajni i neobrtajni), a kojom se izbjegava poštivanja odredbi Zakona. Članovi Odbora većinom dijele mišljenje kako, uzimajući u obzir trajanje postupaka, izbjegavanje zakonom propisanih odredbi i spomenute zlouporabe, treba pristupiti izmjenama i dopunama Zakona.
Predstavnik HUP-a, Josip Budimir mišljenja je kako Zakon nije polučio očekivani rezultat, te kako se problem konkurentnosti proizvođača treba rješavati drugim alatima. Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u dovoljnom su obimu pokrivali navedenu problematiku, pa je Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama rezultirao samo dodatnim administrativnim opterećenjem i pretvaranjem više trgovačkih rabata u nekoliko manjih trgovačkih rabata. Zakon nije prepoznao položaj otkupljivača i prerađivača koji ne plasiraju proizvode direktno u prodaju i čiji je obrtaj manji od onih koji iste plasiraju u direktnu prodaju istaknuo je Dejan Aleksić, Marinada d.o.o. .
Zaključno je predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić pozvao na što žurniju procjenu učinaka provedbe Zakona, kako bi se, zbog učinkovitosti provedbe pristupilo izmjenama i dopunama Zakona.