.png)
Zagreb – Na zajedničkoj sjednici Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove, koja je održana u srijedu u sklopu Dana EU fondova u Hrvatskome saboru, provedena je rasprava o Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Operativnom programu za ribarstvo i akvakulturu 2021. – 2027.
Uvodno je predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković istaknuo kako ovom sjednicom zaključujemo Dane EU fondova u Hrvatskom saboru i naglasio kako se Zajednička poljoprivredna politika kao tradicionalna politika Unije financira velikim dijelom proračuna Unije te kako se Hrvatska tijekom pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru zalagala za zadržavanje razine njenog financiranja.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je kako je potrebno učiti iz grešaka i iskustava koje smo imali u prvom razdoblju programiranja i što bolje iskoristiti 5 milijardi eura koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju za poljoprivredu i ruralni razvoj u slijedećem proračunskom razdoblju. Podsjetila je na 13 preporuka koje je Europska komisija dala Hrvatskoj za izradu Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
- S razine Europske unije se ide prema fleksibilizaciji i omogućavanju državama članicama da unutar zadanog okvira i 9 propisanih ciljeva kreiraju mjere koje su njihovim poljoprivrednicima i ruralnom prostoru najpotrebnije, stoga jednostavno rečeno, ono što ćemo posijati u ovom Strateškom planu, to ćemo kasnije i požnjeti u hrvatskoj poljoprivredi, rekla je Petir. Osvrnula se i na probleme pretfinanciranja za pojedine mjere ruralnog razvoja, što utječe i na njihovu slabu iskoristivost, posebno kada je riječ o obnovi gospodarstava stradalih u potresu, te je skrenula pozornost na probleme prevelikog administrativnog opterećenja, neusklađenosti podzakonskih akata, duge postupke odobravanja potrebne dokumentacije i neujednačena tumačenja natječajnih uvjeta.
- Puno je dobrih projekata planirano i realizirano do sada, no dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza u ruralnim sredinama kao nadstandard, a stanovnici sela voze se po prometnicima koje bi mogli živopisno nazvati "sama jama", bojim se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro, upozorila je Petir. U nastavku je istaknula kako u postavljanju prioriteta moramo stanovnike sela pitati što im treba jer je to jedini način da oni ostanu živjeti na selu i da privučemo nekog iz grada da dođe živjeti na selo. Kod investicijskog ulaganja u poljoprivredu, kako je naglasila, trebamo poljoprivrednike pitati što im treba i na koje su prepreke do sada nailazili kako bi to u novom proračunskom razdoblju izbjegli.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek podsjetio je kako je za trenutno financiranje Zajedničke poljoprivredne politike na raspolaganju u okviru prvog stupa 2,2 milijarde eura, a do sada je ove potpore koristilo 102.500 poljoprivrednika. Za ruralni razvoj, u okviru drugog stupa, je od 2015. godine kroz 15 mjera do sada ugovoreno više od 17 milijardi kuna (što čini 97posto ukupne alokacije), a isplaćeno 13,3 milijardi kuna (što predstavlja 74 posto ukupne alokacije). Govoreći o reformi ZPP-a podsjetio je na prioritete vezane uz smanjenje administrativnog opterećenja, jasno planiranje i usmjerenost prema rezultatima i potrebama država članica, ali i ciljevima postavljenim u europskom Zelenom planu i ostalim relevantnim Strategijama.
Kao podloga za izradu hrvatskog strateškog plana, kako je rekao Tušek, poslužit će Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede, te se temeljem istih provode i konzultacije kako bi se definirale razvojne potrebe i ciljevi daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede. Istaknuo je kako su ovi ciljevi vezani na povećanje ruralne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje okolišne održivosti i poljoprivrednih praksi, pravičnost u dodjeli potpora, usklađenost sustava i svojstava agroekoloških zona.
Isto tako, načelno se u Strateškom planu ZPP-a Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027. mogu predvidjeti intervencije vezane uz izravna plaćanja, sektorske programe i plaćanja za ruralni razvoj. Govoreći o provedbi Operativnog programa za ribarstvo i akvakulturu istaknuo je kako je unutar istoga do sada financirano više od 4500 projekata, od čega je 87 posto sredstava ugovoreno, a 43 posto sredstava isplaćeno i to najviše za ribolovne aktivnosti, akvakulturu i preradu.
U novom programskom razdoblju, rekao je Tušek, za Hrvatsku je osigurano 243 milijuna eura, provedene su konzultacije i trenutno se radi na Studiji utjecaja na okoliš, a odobrenje od strane Europske komisije očekuje se krajem ove godine.