.png)
Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o stanju u sportskim savezima te ostalim problemima vezanim uz odnos nacionalnih sportskih saveza prema onima na lokalnoj razini te prema sportskim klubovima i udrugama kao i negativnom utjecaju osobnih i financijskih sukoba u savezima na mlade sportaše.
S obzirom da to da se očekuje novi Zakon o sportu, razmijenjena su i mišljenja i dani prijedlozi o mogućnostima poboljšanja zakonskog okvira koji definira sport i udruge.
Uz članove Odbora, na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva turizma – Uprave za sport, pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, krovnih sportskih organizacija, sportskih saveza te sportskih klubova.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović pojasnila je na početku kako Odbor često prima predstavke vezane uz sukobe u sportskim savezima, no iako rješavanje sukoba nije u nadležnosti Odbora, odlučeno je da se provede rasprava o odnosu nacionalnih saveza prema županijskim i gradskim savezima, te odnosu sportskih saveza prema klubovima, kao i o tome koje bi se aktivnosti trebale poduzeti da sukobi koji proizlaze iz osobnih animoziteta pojedinaca ne utječu toliko na situaciju u ukupnom članstvu saveza.
- Savezi se često bave sami sobom i zaboravljaju na svoju osnovnu funkciju, a mi moramo vidjeti što treba učiniti da sportaši budu i dalje promotori Hrvatske i kako da im se osiguraju uvjeti za postizanje vrhunskih rezultata, kazala je Vučemilović. Osvrnuvši se na važnost sporta za djecu, navela je i zabrinjavajući podatak Hrvatskog olimpijskog odbora da se u godinama pandemije preko 30 tisuća djece prestalo baviti sportom.
Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden istaknula je da smanjenje sredstva namijenjenih sportu utječe na provođenje i održavanje sportskih programa, što stvara „nervozu“ u sportskoj zajednici.- Mi s malo sredstava moramo pratiti svjetske trendove, a uz to postoji problem održavanja infrastrukture kao i nedostatak strateških planova za stvaranje nove infrastrukture, kazala je Paliković Gruden, navodeći primjer kašnjenja obnove Ledene dvorane Doma sportova. Spomenula je i problem rada volontera „na čijim leđima leži hrvatski sport“ te potrebu privlačenja mladih volontera. – Kada bi volonteri na šest tjedana odustali od svog angažmana, hrvatski sport bi stao, upozorila je Paliković Gruden. Istaknula je da za gradnju infrastrukturnih objekata postoje i sredstva u fondovima EU-a, no i u tom segmentu potrebni su stručni ljudi. -Sa svim ovim dolazi i do loših međuljudskih odnosa i problema i to ne samo u nacionalnim savezima. U interesu sporta treba odmjeriti koliko ćemo se koncentrirati na te probleme, a koliko na strateške ciljeve u sportu koje bi trebali ispunjavati u sljedećih desetak godina, zaključila je Paliković Gruden.
Sandra Čorak iz Nacionalnog vijeća za sport također je izdvojila nedostatak izdvajanja financijskih sredstava kao jedan od glavnih problema sporta. - Problem je i potkapacitiranost, mali broj ljudi koji radi u sportu opterećen je širokom lepezom zadaća koje moraju obavljati, od brige za volontere koji pomažu u organizaciji natjecanja, brige za rekreativni sport itd., kazala je Čorak te izrazila nadu da će novi Zakon o sportu, o kojem će se uskoro provesti e-savjetovanje, riješiti te probleme. Upozorila je također da djeca u školama nemaju prilike upoznati se s različitim sportovima zbog čega je nemoguće detektirati talente, te smatra da bi ovaj problem trebalo riješiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma Krešimir Šamija govorio je o financiranju sporta iz državnog proračuna među kojima je pet sportskih krovnih organizacija: Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez. Osvrnuvši se na konflikte u sportskim savezima, istaknuo je kako je sport sredstvo odgoja i obrazovanja te da rukovodeće osobe moraju shvatiti da ih gledaju tisuće mladih sportaša. U vezi s obnovom infrastrukture, napomenuo je kako su jedinice lokalne samouprave dužne u informacijski sustav unijeti podatke o sportskim objektima na svom području te oni koji podatke nisu unijeli, ne mogu ni biti financirani od države. Govorio je i o financiranju sportskih saveza koji su unijeti u Nacionalni informacijski sustav, implementaciji Nacionalnog programa sporta 2019. do 2026. te pripremi novoga Zakona o sportu.
Potpredsjednik Odbora Veljko Kajtazi osvrnuo se na probleme u Hrvatskom karate savezu te je govorio o potrebi strože kontrole i sankcioniranja nenamjenskog i netransparentnog trošenje novaca, zlouporabe položaja, nepotizama itd. - Zakon o sportu trebao bi regulirati sve pojedinosti, a statut saveza, onemogućiti nepravilnosti i sankcioniranje onih koji u tim nepravilnostima sudjeluju, kazao je Kajtazi. Istaknuo je također kako bi se kod financiranja trebale uvažavati kategorizacije sporta i razlučiti financiranje amaterskih sportova, predškolskih, školskih i srednjoškolskih, od profesionalnog sporta koji je na tržištu i ima svoje načine financiranja.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, govoreći o važnosti sporta za djecu, istaknula je kako su kretanje i fizička aktivnost te bavljenje sportom u dječjoj dobi jako važni u psihofizičkom razvoju djece. Osvrnula se također na pritužbe vezane uz zaštitu prava djece u sportu, poput pitanja dostupnosti sporta, problema nasilja u sportu, kao i pitanja provjere kaznene evidencije za sve koji u sportu rade s djecom. Upozorila je kako konflikti odraslih, bilo roditelja i kluba, ili djelatnika kluba i saveza, negativno utječu na djecu. - Djeca i sport trebaju biti povezani, a nasilje i sport ne idu zajedno, naglasila je Pirnat Dragičević.
Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić dala je osvrt na pojedine nedostatke zakonskog okvira koji regulira djelovanje sportskih udruga na koje je upozoreno tijekom sjednice, poput nepravilnih i nelogičnih postupaka sportskih saveza prema sportskim udrugama. - Važno je uskladiti i povezati javne registre o sportu, imati podatke koji će biti jasni pokazatelji za praćenje i davanje financijskih sredstva, kako se njima upravlja i kako se raspoređuju, a tu je najvažniji Zakon o sportu, kazala je Šimundža-Nikolić. Pojasnila je da Zakon o udrugama propisuje kako se udruga osniva, pri čemu su sportske udruge specifične jer se u roku od 30 dana moraju upisati u registar županijskih sportskih djelatnosti. Problem nastaje jer to neki učine, a neki ne, pa podaci nisu sustavni i dostatni.- Zakon o sportu bi trebao jasno propisati kako netko može osnovati sportsku udrugu, kako kontrolirati rad tih udruga kao i propisati sankcioniranje.
U raspravi je skrenuta pozornost i na nužnost kategorizacije sportskih klubova po kvaliteti, jer se, kako su upozorili neki od sudionika sjednice, na lokalnoj razini sredstva često distribuiraju prema osobnim preferencijama čelnika lokalnih tijela. U vezi s tim, Krešimir Šamija je kazao da će novi Zakon o sportu uvesti obvezu jedinicama lokalne samouprave da donesu pravilnike o kriterijima za financiranje klubova, a o tome će odlučivati skupštinska vijeća. Upozoreno je i na propuste koji se tiču rada sportske inspekcije čija se rješenja vezana uz sankcioniranje nekih saveza, npr. zbog protustatutarnih aktivnosti, često u praksi ne provode.