Zagreb – O nacionalnim politikama za uključivanje Roma u Hrvatskoj raspravljalo se u srijedu na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Na sjednici su se, uz zastupnike, okupili i predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda pučke pravobraniteljice, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te ostalih nadležnih tijela za provedbu politika usmjerenih na romsku nacionalnu manjinu.
Sjednica je održana kako bi se raspravljalo o integraciji pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj te o potrebi smanjivanja jaza između pripadnika romske nacionalne manjine i ostatka populacije u skladu sa Strateškim okvirom Europske unije za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine, Nacionalnom razvojnom strategijom te Nacionalnim planom za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027.
–Današnja tema sjednice je važna ne samo sa stanovišta socijalne uključenosti već u smislu sveobuhvatne uključenosti Roma i kulturne i obrazovne, istaknuo je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac te dodao kako podaci ukazuju na to kako su upravo Romi zajednica s generalno najnižim stupnjem uključenosti u hrvatsko društvo. Naglasio je i kako se i na razini Vlade puno radi na tome, kao i na lokalnoj razini, ali i na Saborskoj djelovanjem zastupnika koji zastupa romsku nacionalne manjine u Saboru, da se to promijeni. –Ovo je opći društveni interes i obveza i kao takvog ga ne bismo ga trebali prepustiti na brigu isključivo romskim udrugama ili specijaliziranim ustanovama, zaključio je Pupovac dodavši kako se više pažnje treba posvetiti provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027.
Veljko Kajtazi, kao saborski zastupnik koji, između ostalih, zastupa i romsku nacionalnu manjinu, je rekao kako strateški dokumenti za Rome postoje i provode se u Hrvatskoj posljednjih 20 godina te im je cilj poboljšanje položaja Roma kao nacionalne manjine. –Uz nacionalne strategije i planove provode se i međunarodni sporazumi i konvencije koji su specifični upravo za romsku nacionalnu manjinu upravo zbog njihovom višestoljetnog posebnog položaja i povijesnih okolnosti, rekao je Kajtazi. Govoreći o antiromskom rasizmu i diskriminaciji naglasio je kako je Vlada Hrvatske zaključkom u siječnju 2023. godine usvojila pravno neobvezujuću Radnu definiciju antiromskog rasizma i diskriminacije Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust.
Zastupnik Kajzati je upozorio na četiri glavna područja s kojima se romska zajednica u Hrvatskoj susreće kao najvećim izazovima, a to su obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvo te na činjenicu da se sredstva namijenjena poboljšanju života Roma često ne koriste jer, kako je istaknuo, u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave ne postoje Akcijski planovi koji su temelj i za provedbu politika i za dodjelu financijskih sredstava.
Govoreći o temeljnim izazovima za Rome savjetnik potpredsjednice Vlade Anje Šimprage, Viktor Koska, naveo je socijalnu distancu, negativnu percepciju, stereotipe i njihov društveni položaj kao i govor mržnje te naglasio kako je Vlada predana cilju njihovog uklanjanja te osiguravanja integracije romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo uklanjanjem postojećih barijera nizom zakonodavnih i provedbenih akata te osiguranjem financijske pomoći.
Ravnatelj vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri predstavio je aktivnosti i projekte institucije kojoj je na čelu posebno naglasivši kako upravo taj ured, uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, provodi najveći broj mjera iz Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Tahiri je najavio i kako će kroz Europski socijalni fond (ESF+) za provedbu projekata uključivanja romske nacionalne manjine, a koje provode Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi biti dostupno 25 milijuna eura.
–Ured pučke pravobraniteljice proveo je u 2022. godini Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i njezinim pojavnim oblicima u kojem su građani Hrvatske kao najdiskriminiraniju društvenu skupinu prepoznali Rome, naglasila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter dodavši kako je u tom istraživanju uočen trend porasta stereotipa vezanih uz romsku nacionalnu manjinu u odnosu na ranija istraživanja.
Isto tako je rekla kako podaci iz istog istraživanja pokazuju da čak 55 posto ispitanika smatra da Romi većinom žive od socijalne pomoći ne žele raditi dok gotovo četvrtina ispitanika u svojoj firmi ne bi zaposlila pripadnika romske manjine. –Građani također smatraju i kako Romi u uslužnim djelatnostima odbijaju ljude i to je dodatni razlog da ih se ne zapošljava, upozorila je pučka pravobraniteljica te rekla kako ured kojem je na čelu ima najveći broj pritužbi vezanih uz Zakon o diskriminaciji, najviše na osnovu diskriminacije pripadnosti određenoj nacionalnoj manjini od kojih najveći udio otpada na Rome. Govoreći o konkretnim problemima Roma kao što su stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo Šimonović Einwalter je naglasila kako je još uvijek prisutna ogroman segregacija u školama koja, prema njezinim riječima predstavlja dramatičan problem i proizlazi iz izdvojenosti romskih naselja. Upozorila je i na nedovoljan broj djece u dječjim vrtićima naglasivši kako je tu presudan uvjet koji se traži pri upisu, a to je zaposlenost oba roditelja, što je za romsku nacionalu manjinu rijedak slučaj.
–Imamo samo 7,3 posto Roma koji rade puno radno vrijeme, a čak 74 posto muškaraca i 85 posto žena romske nacionalne manjine nije zaposleno, istaknuo je Pupovac te dodao kako više od devedeset posto opće romske populacije upisuje srednju školu dok samo 31 posto romske djece ide u srednju školu, a visokoškolske ustanove upisuje samo 0,5 posto Roma, što su dovoljno jasni pokazatelji statusa siromaštva, ali i isključenosti, rekao je Pupovac te istaknuo kako treba osmisliti dodatne mehanizme u provedbi politika uključenosti.
Potpredsjednik Sabora Furio Radin kao jednu od najvažnijih stvari u poboljšanju pozicije Roma u hrvatskome društvu naveo je potrebu utjecaja na školske programe, koji često, kako je istaknuo, nisu blagi ni prema drugim pripadnicima nacionalnih manjina, pa tako ni prema Romima. –Inkluzija i integracija su problem, a moramo omogućiti da manjine zadrže svoj identitet i to je najvažnije i u tom smjeru trebamo raditi na promjeni školskog programa, posebno na razini onih lokalnih zajednica u kojima je velik broj pripadnika manjina, zaključio je Radin.
Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavio je kurikulum za jezik i kulturu romske nacionalne manjine koji je izrađen 2020. godine te govorio o izvanškolskim i izvannastavnim programima za Rome koji se financiraju na zahtjev škola. U nastavku je rekao kako se radi i na provedbi mjera zadržavanja Roma u sustavu obrazovanja te rješavanju jednog od najvećih izazova u školskom sustavu, segregaciji.
U nastavku sjednice državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa predstavila je čakovečki Centar za pružanje usluga u zajednici koji nudi i boravak i psihosocijalnu pomoć korisnicima te govorila o pilot-projektu Europskog jamstva za svako dijete. Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić ukratko je predstavila financijske potpore Unije koji su namijenjeni pripadnicima nacionalnih manjina, a koje provode jedinice lokalne i regionalne samouprave, posebno naglasivši projekte poboljšanja infrastrukture za romske zajednice za koje je u 2023. godini osigurano gotovo 800 000 eura.