Odbor za informiranje, informatizaciju i medije poziva na donošenje kodeksa o sprječavanju govora mržnje

Zagreb - Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je prihvatio zaključak kojim se pozivaju pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija da donesu vlastite kodekse o sprječavanju govora mržnje.

Odbor je prihvatio i zaključak da govor mržnje treba sustavno suzbijati promicanjem i podizanjem razine medijske pismenosti građana u pogledu širenja takvih sadržaja.

Oba zaključka prihvaćena su većinom glasova članova Odbora, protiv je bila nezavisna zastupnica u Klubu zastupnika Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto, a suzdržan Nino Raspudić iz Mosta.

Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Natalija Martinčević (Reformisti), istaknula je kako je sjednica, nakon nedavnog napada vatrenim oružjem na policajce ispred Vlade na Markovu trgu, bila sazvana kao hitna zbog sve prisutnijeg govora mržnje i radikalizacije društva.

No, dodala je i da je sjednica Odbora danas održana u sklopu predstojeće saborske rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim medijima, kojim će se dodatno regulirati odgovornost urednički vođenih medija. Pritom je posebno naglasila kako u govoru mržnje ipak prednjače komentari na društvenim mrežama na koje se ne odnose medijski zakoni.


Medijska pismenost i educiranje najučinkovitiji način borbe protiv govora mržnje 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da će se donošenjem novog Zakona o elektroničkim medijima bolje urediti zakonska regulativa koja se odnosi na medije i uredničku odgovornost, no poseban je problem govor mržnje na društvenim mrežama.

''Društvene mreže u ovom trenutku nisu definirane kao mediji, društvene mreže ne ulaze u medijske zakone'', kazala je Obuljen Koržinek. Podsjetila je kako je odgovornost društvenih mreža određena samoregulirajućim aktima vodećih internetskih platformi.

Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je i potrebu poticanja medijske pismenosti i educiranja mladih kao najučinkovitijeg načina borbe protiv govora mržnje u javnom diskursu.

 

Problem s tajnim i lažnim profilima

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije (AEM) i predsjednik Vijeća za elektroničke medije (VEM) Josip Popovac govorio je o europskim i svjetskim iskustvima borbe protiv govora mržnje u medijima, a naročito na društvenim mrežama.

''Kada bi uklonili anonimnost riješili bismo 90 posto problema, kada bi se išlo imenom i prezimenom tada bi policija i znala tko je počinitelj. Govor mržnje nije pao s Marsa, on je kriminal kao i svaki drugi, samo mu je teško ući u trag'' rekao je Popovac.

Dodao je i kako je problem s ''tajnim profilima'' te da je Facebook u samo jednom mjesecu u Europi ''skinuo'' 600.000 lažnih profila.

Član Odbora Vilim Matula (Možemo) upozorio je i na govor mržnje, netrpeljivost, omalovažavanje manjina i poticanje na nasilje u nekim hrvatskim medijima, a u raspravi su sudjelovali i Željko Pavić (SDP) i Vesna Bedeković (HDZ).

Odbor za informatiziranje, informatizaciju i medije većinom glasova prihvatio je i Izvješće o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. koji je podnio povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan.

Autor: Hina