Zagreb - Odbor za informiranje, informatizaciju i medije održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o budućnosti HRT-a.
Sjednica je sazvana na prijedlog trećine članova Odbora s ciljem da se i ovo saborsko radno tijelo uključi u raspravu o situaciji na HRT-u, posebno u kontekstu aktualnog smanjenja broja zaposlenih i nedavno donesenog plana konsolidacije poslovanja i rada HRT-a. Sjednicu je moderirao predsjednik Odbora Josip Borić.
- Hrvatska radio televizija je naš javni medijski servis i važno je da se i u Saboru raspravlja o recentnim događajima, kazala je u uvodnom obraćanju potpredsjednica Odbora Urša Raukar-Gamulin. Podsjetila je kako je početkom siječnja ove godine počelo „stihijsko“ smanjivanje broja zaposlenika na način nuđenja otpremnina, bez plana, a da s time nisu bili upoznati ni Sindikat ni Radničko vijeće.
Osvrnula se na plan konsolidacije HRT-a koji je usvojen u Vladi krajem veljače, spomenuvši kako je do tada, bez odobrenog plana, već bilo dogovoreno preko dvjestotinjak otpremnina. - Nema analize ni procjene koji kadrovi su potrebni za rad javnog servisa, a koji mogu biti proglašeni tehnološkim viškom, istaknula je Raukar- Gamulin.
Ovom prilikom usprotivila se i mogućem ukidanju orkestara i zbora Hrvatske radiotelevizije, što se kao mogućnost spominje u planu konsolidacije, istaknuvši da bi taj čin predstavljao nepopravljivu štetu za hrvatsku glazbu i kulturu.
- Godinama svjedočimo urušavanju HRT-a, od informativnog programa do orkestara, ne postoji jasna strategija ni vizija što i kakvu televiziju očekujemo, a plan konsolidacije je općenit, nema analize koji su kadrovi neophodni za funkcioniranje HRT-a, gledaju se samo brojke, kazala je Raukar-Gamulin. Naglasila je kako postoje opravdana očekivanja javnosti da se ovaj plan, koji je loš, neprecizan i općenit, zaustavi, te da se prione ozbiljnom poslu izrade strategije za sljedećih pet godina. Istaknula je i nužnost izmjena Zakona o HRT-u koji treba biti usklađen s Europskim aktom o slobodi medija.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako se već dugo razgovara o potrebi transformacije HRT-a, podsjetivši da su zadnje izmjene Zakona o HRT učinjene 2010. - Nužno je revidirati cjelokupni zakonodavni okvir kako bi smo definiranje javne uslugu prilagodili današnjem načinu emitiranja i konzumiranja medijskih sadržaja. Donošenje novog Zakona je jedna od ključnih zadaća, kazala je Obuljen Koržinek, dodavši kako ovu transformaciju ne prolazi samo HRT, nego svi javni servisi. Kao jedan od ciljeva revidiranja zakonodavnog okvira nije samo pitanje prilagodbe nelinearnim načinima emitiranja, već i zadržavanje i privlačenje mlade publike. Što se tiče plana konsolidacije HRT-a, naglasila je da je on u resoru, odnosno Vladi razmotren, no budući da je HRT nezavisna institucija, ne može intervenirati u njega.
Vezano uz smanjenje broja zaposlenih, ministrica je kazala da na HRT-u tehnoloških viškova nema, niti se ukidaju radna mjesta, već da se tu radi radi o potpuno drugom instrumentu gdje zaposlenici slobodno procjenjuju žele li uzeti otpremnine. U vezi s honorarnim angažmanom, smatra da HRT treba angažirati najkreativnije pojedince, bilo da su zaposlenici HRT-a ili honorarno angažirani.
Kad je riječ o orkestrima, ministrica Obuljen Koržinek potvrdila je da neće biti njihovog ukidanja, te će se jedan dio njihovog sufinanciranja provoditi kroz Ministarstvo kulture i medija.
- Gdje je vizija i ideja razvoja HRT-a kakav nam treba, upitala je predsjednica Sindikata novinara Maja Sever. Mišljenja je da neovisan i jak medijski servis nije nikome u interesu, te da se umjesto konkretnih reformi dobio neodgovorno sastavljen dokument, referirajući se na plan konsolidacije. Osvrnula se i na problem potplaćenosti snimatelja i odlazak kvalitetnih novinara, te izrazila mišljenje kako se HRT ne treba voditi tržišnim i algoritamskim interesima te pogodovati interesnim skupinama. - Tražimo jasno usklađivanje s europskim aktom o medijskoj slobodi, depolitizaciju Uprave, konkretan plan financijske stabilizacije, reformu Zakona o HRT-a, kazala je Sever.
Ravnatelj HRT–a Robert Šveb osvrnuo se na uspješnost rada HRT-a kroz nekoliko pokazatelja prema kojima je HRT jedan od boljih medijskih servisa u Europi što je potvrdio i EBU (European Broadcasting Union). - Doseg do publike je najbolji pokazatelj, a tjedni doseg je 62,5 posto dok je unutar Europe on 53 posto i tu je HRT ispred BBC-a. Kazao je kako HRT u vlastitoj produkciji proizvodi 51 posto programa, dok BBC 64 posto. Što se tiče cijena i financiranja javnog medijskog servisa, rekao je da HRT ima stabilno javno financiranje.
Što se tiče transformacije i sporazumnih otpremnina, Šveb je kazao da su one potrebne kako bi HRT bio spreman za budućnost i spreman odgovoriti na izazove novog medijskog okruženja. Napomenuo je da su poslovni procesi analogni i zastarjeli te je potrebno usvajati digitalne kompetencije. - Sustav treba strukturno promijeniti i za to su važne zakonodavne i regulativne promjene, kazao je Šveb. Ravnatelj HRT-a je ovom prilikom demantirao da će se ukidati regionalni centri budući da je u interesu HRT- a da bude prisutan u svim dijelovima Hrvatske.
U nastavku sjednice obratili su se i drugi predstavnici HRT-a koji su upozorili na aktualne i krucijalne probleme s kojima se suočava HRT.
Predstavnik ogranka HND-a na HRT-u Stipe Alfier istaknuo je važnost informativnog programa koji je, kako je kazao, ogledalo svake medijske kuće. - Za dobar informativni program važni su sloboda i depolitizacija, smatra Alfier.
Mario Špelić, član Nadzornog odbora i dugogodišnji zaposlenik HRT-a govorio je o poslovanju HRT-a pri čemu je istaknuo da HRT ima problem s kontrolom troškova i da je zadužena kuća. Smatra da HRT treba temeljito restrukturirati te pronaći način kako nadoknaditi 50 posto radne snage.
Predsjednik Radničkog vijeća Igor Ahmetović upozorio je da je Vijeće zatražilo točne podatke koliko je ljudi dobilo otpremnine i koliko ih se još javilo, no još nisu dobili odgovor. - Plan konsolidacije je bezidejan, nije definirano kako će se raditi po pojedinim radnim jedinicama, kazao je Ahmetović.
Ivan Hlupić, predstavnik HND-a na Hrvatskom radiju kazao je da i na Hrvatskom radiju vlada neizvjesnost oko prirode posla. -U svakom segmentu HRT-a ima nešto što treba popraviti, smatra Hlupić.
Predsjednik Nadzornog odbora HRT-a Zoran Barac podsjetio da je posljednji Zakon o HRT-u donesen 2010., od kada se medijski prostor promijenio digitalizacijom te se mora definirati novi okvir za rad, a prvi iskorak je nova regulativa.
Potpredsjednica Odbora Urša Raukar-Gamulin zaključno je kazala kako raspravu o HRT-u, s obzirom na probleme s kojima se suočava, treba nastaviti. Upoznala je sudionike sjednice i sa zaključcima koje predlažu zastupnice i zastupnici na čiju inicijativu je sazvana sjednica, a to su: zaustaviti stihijsko smanjivanje broja zaposlenika i provođenja plana konsolidacije HRT-a, utvrditi koji su kadrovi viškovi i manjkovi, te planirati i osigurati dovaljan broj i kvalitetu zaposlenika u svrhu realizacije kvalitetnog programa, izraditi jasnu i preciznu petogodišnju strategiju s ciljem poboljšanja kvalitete programa – na temelju toga izraditi plan konsolidacije, izraditi izmjene Zakona o HRT-u koji je usuglašen s Europskim aktom o slobodi medija, osigurati financijsku stabilnost HRT-a i ukloniti mogućnost ukidanja zbora i orkestra HRT.
Navedeni zaključci, kako je kazao predsjednik Odbora Josip Borić, bit će razmotreni na sljedećoj sjednici Odbora.