Zagreb - Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je tematsku sjednicu s temom: "Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspektive".
Predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH Božo Ljubić uvodno je istaknuo važnost današnje tematske sjednice, podsjetivši kako položaj hrvatske manjine u Republici Srbiji nije na zadovoljavajućoj razini. Kao glavne probleme s kojima se susreću Hrvati u Srbiji izdvojio je ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja u kontekstu zakonske obveze koju Srbija ne poštuje, rješavanje radno-pravnog statusa nastavnika iz RH, nedovoljnu zastupljenost predstavnika hrvatske zajednice u tijelima državne vlasti kao i problem podjele hrvatskoga naroda na Hrvate-Bunjevce i Šokce tzv. bunjevačko pitanje.
Posebni savjetnik predsjednice RH Mate Granić osvrnuo se na povijesni kontekst i temelje na kojima počivaju prava hrvatske manjine u Srbiji, te je podsjetio na važnost Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između RH i RS iz lipnja 2016.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić izložila je aktivnosti Ministarstva u kontekstu rješavanje otvorenih pitanja RH i Srbije te podsjetila na potporu RH Srbiji u pregovaračkom procesu s EU.
-Produbljivanje odnosa s Hrvatima izvan RH jedan je od prioriteta Vlade, kazao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. –Prema podacima iz 2011. u Srbiji živi oko 60 000 Hrvata što je drastično smanjen broj u usporedbi s popisom iz 1961. kada je bilo oko 200 000 Hrvata. No, unatoč današnjem teškom položaju Hrvati njeguju svoj jezik i identitet, imaju vrlo razvijenu izdavačku djelatnost te nastoje očuvati tradicijsku kulturu, kazao je Milas.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Tomislav Žigmanov govorio je o društveno-političkom kontekstu Srbije te o položaju Hrvata unutar takvog ambijenta. -Mi smo „živa zajednica“, posjedujemo višeslojnu kulturnu baštinu, no ne sudjelujemo u procesima donošenja odluka, nemamo komunikaciju s izvršnom vlašću, nedovoljno smo integrirani u društvo i podzastupljeni smo u javnoj raspravi. Istaknuo je i problem „Bunjevačkog pitanja“ kao planski program dijeljenja Hrvata te dodao kako strahuje od nestanka Hrvata na prostorima Srbije s obzirom da je u posljednjih pedesetak godina broj Hrvata smanjen za dvije trećine.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Slaven Bačić istaknuo je dosadašnju vrlo dobru suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te s Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Govoreći o aktivnostima Hrvatskog nacionalnog vijeća, istaknuo je kako predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture.
U nastavku sjednice prihvaćen je niz zaključaka u kojima je, između ostaloga, istaknuta potreba jačanja materijalne i političke potpore RH kapitalnim razvojnim programima hrvatske zajednice kao što je otkup i obnova rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu te osnivanje lektorata za hrvatski jezik na Sveučilištu RS. Sudionici su suglasni kako je važno podupirati europske integracije Srbije, ali uz puno inzistiranje na efektivnoj provedbi Akcijskog plana za poglavlje 23. i Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina koje su od važnosti sa hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. Sugovornici podržavaju nastavak inzistiranja na provedbi članka 9. Sporazuma o zaštiti manjina kojim će s kao i u Hrvatskoj za srpsku manjinu, kroz garantirane mandate osigurati zastupljenost predstavnika hrvatske manjine u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti, posebice u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Na tematskoj sjednici su uz zastupnike i zastupnice Hrvatskoga sabora sudjelovali i drugi predstavnici hrvatske manjine u Republici Srbiji.