.png)
Zagreb – Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Odbor za vanjsku politiku održali su u četvrtak zajedničku sjednicu na kojoj se raspravljalo o aktualnim političkim prilikama u Bosni i Hercegovini te susjedstvu Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na stanje pregovora o izmjenama Izbornoga zakona BiH te zaštitu ustavnopravne ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Sjednici, koja je održana na inicijativu člana Bože Ljubića, osim zastupnika dvaju odbora, nazočili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, pročelnik Odjela politologije Filozofskog fakulteta u Mostaru Dražen Barbarić, Ivan Vukoja, član stručnog tima Instituta za društveno politička istraživanja u Mostaru i drugi.
Predsjednik Odbora za vanjske poslove Gari Cappelli otvorio je sjednicu ističući kolika je važnost svega što se događa u regiji jugoistočne Europe za Hrvatsku kao i neposrednog hrvatskoga susjedstva, posebno ukoliko se radi o pogoršanju sigurnosnih prilika.
Ministar Grlić Radman u svojem je uvodnom obraćanju iznio najvažnije informacije o aktualnoj situaciji vezanoj uz pregovore o izmjenama Izbornoga zakona BiH, a osvrnuo se i na aktivnosti koje je hrvatska Vlada poduzela, kako na bilateralnoj razini s BiH tako i na razini EU-a i međunarodne zajednice, s ciljem postizanja ustavnopravne ravnopravnosti Hrvata u BiH te kako bi se predstojeći opći izbori, predviđeni za listopad ove godine, proveli po što pravednijem zakonu.
Grlić Radman se osvrnuo i na europski put BiH te naglasio kako je članstvo BiH u EU-u i njezina stabilnost od strateškog interesa za Hrvatsku. Komentirajući bilateralne odnose naglasio je kako se Hrvatska zalaže za dobrobit cijele zemlje, ali ne odustaje od postizanja ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.
Govorio je i o angažmanu predstavnika međunarodne zajednice u okviru pregovora o reformi Izbornoga zakona, gdje Hrvatska, kao potpisnica temeljnih sporazuma vezanih uz BiH i članica EU-a, nastoji potaknuti europske i međunarodne aktere da se što bolje upoznaju sa situacijom u BiH kako bi se što prije došlo pravednog rješenja reforme izbornog zakonodavstva. Ukratko je iznio i pregled odnosa Hrvatske s Crnom Gorom i Srbijom, posebno u kontekstu proširenja EU-a kao i suradnje s tim državama u cilju poboljšanja statusa Hrvata koji u njima žive.
Ivan Vukoja iz Instituta za društveno politička istraživanja u Mostaru pojasnio je položaj Hrvata u BiH kroz genezu stvaranja BiH kakvu znamo danas, od Washingtonskih sporazuma, kada se formirala Federacija BiH, do Daytonskog sporazuma. Upozorio je da se danas s različitih strana manipulira Izbornim zakonom, a ustavna načela se tendenciozno i krivo tumače, zbog čega još nije došlo do dogovora o izmjenama izbornoga zakona.
Pročelnik Odjela politologije Filozofskog fakulteta u Mostaru Dražen Barbarić osvrnuo se na utjecaj javnoga diskursa i medijske atmosfere na međunacionalne odnose u BiH, ali i na percepciju javnosti o utjecaju i djelovanju stranih dužnosnika koji su uključeni u pokušaj rješavanja krize u BiH, pa tako i nedavnih pregovora u Neumu.
Što se tiče odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH, obojica su istaknuli kako je poželjno da se Hrvate iz BiH ne tretira kao objekt nego subjekt. – Bilo bi jako štetno za Hrvate u BiH kada bi se stranačke i političke razmirice u Hrvatskoj prelamale preko leđa Hrvata u BiH. Mi nismo „narod sa posebnim potrebama“, kazao je Barbarić. - Mi imamo svoju državu i želimo da nas Hrvatska tretira kao strateške partnere. Mi smo partneri RH, EU-u, NATO-u i međunarodnoj zajednici, istaknuo je.
U raspravi koja je uslijedila postignut je konsenzus oko potrebe zaštite ravnopravnosti Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda no zastupnike je zanimalo također: postoji li „plan B“ ukoliko pregovori ne uspiju, postoje li granice preko kojih Hrvati ne trebaju prijeći, čini li hrvatska diplomacija dovoljno i što u slučajevima spornih izjava najviših dužnosnika BiH, kakve su reakcije zapadnih partnera na sve veći angažman Rusije i Turske koje s partnerima u regiji JIE polako pokušavaju stvoriti novu sigurnosnu arhitekturu.
Ministar Grlić Radman kazao je da će Hrvatska podržati svako rješenje koje donese Hrvatski državni sabor. Naglasio je da će, kao i do sada, svojim aktivnostima hrvatska diplomacija nastojati približiti što više spoznaju o BiH zemljama EU-a i međunarodnoj zajednici te tražiti da se EU snažnije fokusira na BiH jer ukoliko to ne učini, to će učiniti neki drugi.- Ovoj bitnoj tematici treba pristupiti znanjem, iskustvom i srcem, a svi predstavnici, bez obzira na politički predznak, trebali bi udružiti snage i uložiti zajednički napor te iskoristiti sav potencijal oko izmjene izbornog zakona. „Trka je dugačka“, još traje, posebno kada su ciljevi časni i pošteni te kada imamo na umu kakvo nasljeđe ostavljamo. Svi u BiH trebaju biti zadovoljni, kazao je u završnom izlaganju Grlić Radman.
Predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić zaključno je kazala kako je ovo bila sjednica dvaju bitnih odbora te da se važna problematika BiH ne bi smjela koristiti za „dnevno-politikantske teme“. - Odbor za Hrvate često je kao glavnu temu tretirao upravo problematiku položaja Hrvata u BiH i ugostio je respektabilne poznavatelje i stručnjake iz BiH te je upravo kroz i u suradnji s mnogim institucijama kontinuirano brinuo i brine i skrbi za Hrvate u BiH, istaknula je Bušić. Najavila je kako će dva odbora sljedeći tjedan pripremiti Zaključak zajedničke sjednice na temelju analize mišljenja i stavova koje su razmijenili nazočni sudionici.