.png)
Zagreb – Izaslanstvo Odbora za harmonizaciju s Europskom unijom Velike nacionalne skupštine Turske, predvođeno predsjednikom Odbora Mehmetom Kasimom Gülpinarom, boravi u radnom posjetu Hrvatskoj na poziv Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora.
U okviru posjeta susreli su se predstavnicima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te u srijedu s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora Davorkom Vidovićem, članovima Odbora za europske poslove, koji je ujedno domaćin posjeta, i Odborom za vanjsku politiku.
Prvi u nizu sastanaka tursko izaslanstvo održalo je s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora Davorkom Vidovićem koji je bilateralnu suradnju Hrvatske i Turske ocijenio tradicionalno vrlo dobrom na svim razinama. Što se tiče gospodarske suradnje, iskazao je želju da se ona unaprijedi jer za to postoji mnogo potencijala. Upoznao je turske kolege s vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske, među kojima je posebno istaknuo suradnju s Bosnom i Hercegovinom. – Hrvatska i Turska mogu biti dobri promotori osnaživanja kvalitete života stanovnika Bosne i Hercegovine, kazao je Vidović. U vezi sa problemom migracija, Vidović je naglasio kako ga posebno impresionira činjenica da Turska zbrinjava 3,5 milijuna izbjeglica iz ratom pogođene Sirije. -To je veliko postignuće Turske i Europa to mora cijeniti, dodao je Vidović.
Predsjednik Odbora za harmonizaciju Gülpinar istaknuo je kako je bilateralne odnose potrebno stalno unaprjeđivati i da parlamentarna diplomacija najbolje doprinosi njihovom razvoju. Dodao je kako prate situaciju na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje je važan stalni dijalog i otvorenost svih vrsta pregovora.
Davorko Vidović zahvalio je na pomoći koju je Turska među prvima pružila Hrvatskoj nakon potresa na Banovini, dok je Mehmet Kasım Gülpınar zahvalio Hrvatskoj na pomoći pruženoj tijekom prošlogodišnjih šumskih požara.
U nastavku posjeta Hrvatskome saboru, tursko izaslanstvo održalo je sastanak s predsjednikom Odbora za europske poslove Domagojem Hajdukovićem i članovima Odbora, a tijekom susreta razmijenjena su mišljenja o mogućnostima unaprjeđenja suradnje dviju država, kako na bilateralnom tako i na međunarodnom planu, s posebnim naglaskom na suradnju dvije zemlje u procesu pristupanja Turske EU-u.
Obje strane ocijenile su bilateralne odnose vrlo dobrima, na političkoj i na gospodarskoj razini. – Kao dokaz dobrih bilateralnih odnosa, sutra će u Hrvatskome saboru biti otvorena izložba posvećena tridesetoj obljetnici uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije zemlje, kazao je Hajduković. Govoreći o europskoj perspektivi Turske, kazao je da je Turska važan partner RH u regiji, u okviru NATO-a i kao zemlja kandidat EU-a te dodao kako Hrvatska podržava sve napore koja Turska čini u približavanju EU-u. Pojasnio je kako se Hrvatska zauzima za individualan pristup proširenja EU-a u skladu s ispunjavanjem kriterija pojedine zemlje kandidata za članstvo u EU.
- Članstvo u EU je naš strateški cilj, kazao je predsjednik turskog Odbora za harmonizaciju s EU-om Mehmet Kasim Gülpınar te istaknuo kako je mišljenje pozicije i opozicije o tome isto. Također je u vezi s odnosima s EU-om izdvojio dvije ključne točke koje su važne Turskoj, a to su uvođenje bezviznog režima za Tursku i modernizacija carinske unije. Što se tiče politike proširenja EU-a izrazio je nezadovoljstvo Turske da je se tretira odvojeno od zemalja zapadnog Balkana kad je u pitanju potencijalno članstvo u EU-u. - Mi nismo samo susjedna zemlja EU-a, nego strateški partner i zemlja kandidat EU-a, naglasio je Gülpınar. O dugom putu pristupanja Turskoj EU-u govorio je i član Odbora iz redova oporbe Imam Huseyin Feliz koji je podsjetio da je Turska pristupila carinskoj uniji EU-a 1996., a zemlja kandidat je postala 2005.- Zajednička carinska politika značajna je za gospodarstva s obje strane, a uvođenje bezviznog režima bilo bi za turske građane veliko olakšanje, kazao je Feliz.
Sugovornici su se osvrnuli na aktualnu geopolitičku situaciju izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu te su ocijenili kako je ona vrlo ozbiljna i zahtijeva snažniju suradnju EU-a i Turske. – Turska se zbog svojeg geopolitičkog položaja dugo suočava s takvim problemima, ona održava ravnotežu snaga u brojnim kriznim situacijama, poput onih u Kavkaskoj regiji i Siriji, kazao je član Odbor Davor Ivo Stier te još jednom istaknuo važnost dijaloga Turske i EU-a o tim pitanjima. Tijekom sastanka razgovaralo se i o problemu migracija, zbrinjavanju preko 4 milijuna izbjeglica u Turskoj i projektima EU-a usmjerenima na poboljšanje životnih uvjeta izbjeglica u Turskoj.
Posljednji u nizu sastanaka tursko je izaslanstvo održalo s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Garijem Cappellijem i članovima Odbora. Predsjednik Odbora Cappelli ponovio je ocjenu kako su odnosi dvije zemlje vrlo dobri na bilateralnom i multilateralnom planu, posljednje tri godine intenzivirani su posjeti na najvišoj razini, a u okviru međuparlamentarne suradnje, očekuje se uzvratni posjet Odbora za vanjsku politiku Turskoj. U vezi s gospodarskom suradnjom, Cappelli je izrazio nadu da će doći do povećanja turskih investicija u Hrvatskoj, koje su već prisutne u turizmu. Osvrnuvši se na suradnju na međunarodnom planu, zahvalio je Turskoj na potpori Hrvatskoj za pristupanje OECD-u, što je uz pristupanje Šengenskom prostoru i Eurozoni hrvatski vanjskopolitički prioritet. – U vrijeme financijske destabilizacije, važna je stabilnost gospodarskih kretanja, a to bismo mogli osigurati ulaskom u OECD, kazao je Cappelli.
Tijekom razgovora posebna pažnja posvećena je temi stabilnosti Bosne i Hercegovine, pri čemu je istaknuta važnost turskog utjecaja za postizanje rješenja trenutne krize izazvane nedonošenjem novog izbornog zakona i podrške Turske BiH u približavanju euroatlantskim integracijama.
U vezi s krizom izazvanom ratom u Ukrajini, sugovornici su se složili kako osim u pitanjima koja se tiču energetske krize, na globalnoj razini treba surađivati i u suočavanju s krizom hrane i klimatskim promjenama.
U nastavku svojeg boravka u Hrvatskoj, Odbor za harmonizaciju s Europskom unijom Velike nacionalne skupštine Turske susrest će se i s članovima Hrvatsko-turske međuparlamentarne skupine prijateljstva, s Hrvatsko-turskom udrugom prijateljstva te nazočiti otvorenju izložbe „Hrvatska i Turska: 30 godina prijateljskih odnosa“ u Hrvatskome saboru.