.png)
Zagreb – Odbor za Europske poslove na 32. sjednici održanoj u srijedu, među ostalim, raspravljao je o aktualnom stanju pregovora o Trgovinskom sporazumu između EU-a i Australije.
U raspravi je sudjelovao i privremeni otpravnik poslova Australije u Hrvatskoj Andrea Carlo Biggi s kojim su članovi Odbora razmijenili mišljenja o pojedinim aspektima pregovora, mogućim preprekama i nedoumicama.
Predsjednik Odbora Domagoj Hajduković kazao je kako Odbor u okviru svojih radnih sjednica planira uvesti tematske točke sjednice bitne za EU, a među njima je i ovaj Sporazum koji je u nastajanju. Kako je najavio, na dnevnom redu bit će i trgovinski sporazum s Kanadom no budući da je on već potpisan, na sjednici će se razmatrati njegovi učinci.
Predsjednik Odbora Hajduković podsjetio je kako su pregovori o sklapanju trgovinskog sporazuma između EU-a i Australije službeno započeli još u lipnju 2018., a do sada je održano više krugova pregovora. – Posljednji krug pregovora o kojemu je Europska komisija izvijestila održan je u lipnju 2021., dodao je Hajduković.
- Trgovinski sporazum između EU-a i Australije ima za cilj smanjiti postojeće trgovinske i investicijske barijere, promicati pametan, održiv i uključiv rast, povećati dobrobiti za potrošače, ali i pružiti novi okvir za investicijsko partnerstvo te stvoriti nova zaposlenja, istaknuo je Hajduković.
Australski otpravnik poslova Biggi zahvalio je na interesu koji članovi Odbora pokazuju prema ovome Sporazumu te ujedno i podsjetio kako je ovo važna godina kada RH slavi 30 godina svoje neovisnosti, ali i uspostave diplomatskih odnosa s Australijom. Najavio je kako će dvije međuparlamentarne skupine prijateljstva tim povodom održati sastanak sljedeći tjedan.
- Ovaj Sporazum je sveobuhvatan i nosi benefite za obje strane, kazao je Biggi te dodao kako EU i Australija dijele iste vrijednosti kao što je, među ostalim, vladavina prava i u procesu oporavka nakon covida to će pomoći unijeti trgovačku raznolikost. Kako je kazao pregovori se nastavljaju 18. veljače, te naglasio da je Australija odlučna zaključiti taj sporazum što je prije moguće, on je u njezinom nacionalnom interesu, ali i interesu EU-a. Europska unija je drugi trgovački partner Australije, a ovaj bi sporazum osnažio njihove odnose, omogućio trajni rast i potaknuo konkurentnost za obje strane. – Australija je također jako dobro pozicionirana da bude sidro trgovine RH i EU-a u pacifičkoj regiji, kazao je Biggi. Podsjetio je kako Australija ima oko 16 takvih sporazuma o slobodnoj trgovini, a nedavno je sklopljeno i partnerstvo s nekoliko pacifičkih zemalja koje uključuje i Kinu. – Dakle, ovdje se radi o jednom jako velikom tržištu, naglasio je. Osvrnuo se i na prisutnost hrvatskih IT tvrtki na australskom tržištu kao što su Infobit i Diginet Software, što je temelj za proširenje hrvatske trgovine na pacifičku regiju. Također je spomenuo doprinos pojedinih australskih ulaganja u RH, primjerice poslovanje tvrtke Harwey Norman.
- Da bi konkurentnost bila bolja bit će potrebno smanjiti carinske tarife i tu je EU u nepovoljnijem položaju no zaključenjem sporazuma i to će se promijeniti, kazao je Biggi. Spomenuo je i dobru perspektivu za izvoz električnih vozila, kao i električnih uređaja općenito.
U raspravu koja je uslijedila uključili su se članovi Odbora. Marijana Petir je istaknula kako je EU-u i Hrvatskoj u interesu sklapati trgovinske sporazume kako bi se učvrstio položaj njihovih gospodarstvenika i poljoprivrednika na tržištima. No upozorila je također kako Hrvatska ima nepovoljnu trgovinsku bilancu u razmjeni poljoprivrednih proizvoda, i to svakako treba uzeti u obzir u pregovorima.- Mi posebno ističemo važnost Strategije od polja do stola, odnosno održivu proizvodnju hrane globalno, kazala je Petir. - Usklađivanje standarda i kvalitete proizvoda, uvažavanje dobrobiti životinja i fitosanitarne mjere moraju se uzeti u obzir kako bi se stvorio balans, istaknula je. Zvonimir Troskot osvrnuo se na aspekt zaštite okoliša te strategiju australske Vlade za postizanje potpune ugljične neutralnosti do 2050 godine, te se posebno zanimao kako Australija, koja najviše koristi solarnu energiju i energiju vjetra, razmišlja o tranziciji korištenja nuklearne energije.
Gari Cappelli istaknuo je važnost australsko-hrvatskih odnosa i u kontekstu suradnje na području turizma, pri čemu je napomenuo kako je u 2019. u RH bilo preko 200.000 australskih turista. Zanimalo ga je da li će ovaj sporazum morati biti ratificiran u nacionalnim parlamentima članica EU-a. Davor Ivo Stier podsjetio je na važnost vanjskopolitičke i geopolitičke note ovoga sporazuma, istaknuvši kako u indopacifičkoj regiji živi 3/5 svjetskog stanovništva.- U tom pogledu EU je izašla i s posebnom strategijom za taj dio svijeta i u tom svjetlu treba gledati ovaj sporazum, naglasio je Stier. Dodao je kako je diverzifikacija tržišta ono što danas treba i EU-u i Australiji. Što se tiče hrvatskih pozicija naglasio je kako s institucionalne strane Hrvatska insistira da partneri Europske unije jednako tretiraju sve njezine članice.
Marko Pavić se osvrnuo na neuspjele pregovore o trgovinskom sporazumu sa SAD-om (TTP), a zanimao ga je i utjecaj Brexit-a na pregovore EU-a i Australije o Sporazumu o slobodnoj trgovini. Predsjednika Odbora Hajdukovića interesiralo je koji su to sektori koji bi potencijalno bili zanimljivi australskim investitorima te ima li kakvih prepreka oko pregovora u vezi s mliječnim proizvodima i šećerom.
Otpravnik poslova Biggi posebno je naglasio kako Australija veliku važnost pridaje dobrobiti životinja i prirode, te da ima najsigurnije i najkvalitetnije proizvode na svijetu. - Dobrobit životinja je u paketu za sporazum, priprema se i brošura o dobrobiti životinja, a Australija ima visoki standard po tom pitanju, istaknuo je Biggi te dodao kako je Svjetska organizacija za zdravlje životinja u vezi s time Australiju visoko plasirala. - Imamo i sustav sljedivosti od polja do stola i radi se o cijeloživotnoj sljedivosti, kazao je Bigi. Što se tiče fitosanitarnih mjera koje su u Australiji vrlo snažne, istaknuo je kako je od 2012. EU provela pet revizija u Australiji i sve su bile pozitivne. Kazao je kako EU već ima trgovinski višak u razmjeni s Australijom, odnosno vrijednost izvoza EU-a je dvostruko veći nego obrnuto.
Osvrnuo se i na klimatske promjene i čiste tehnologije koje su isto dio paketa za sporazum. - Naš pristup zaštite okoliša i stav australske vlade je da na tom području ostvarimo partnerske odnose s drugim zemljama, kazao je Biggi. Što se tiče turističke suradnje, pohvalio je pragmatičan pristup Hrvatske turizmu, odnosno balansiranju između pristupa cijepljenju i otvorenosti za putovanja. Složio se također koliko je važno geopolitičko okruženje u kojem se Australija i EU nalaze, te posebno naglasio važnost strategije za Indopacifičku regiju. Pitanje zaključivanja sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja, kako je kazao, nije dio ovoga sporazuma, no hrvatski zahtjev za njegovim potpisivanjem aktivno se razmatra na visokoj razini u australskim institucijama.
Od područja potencijalno zanimljivim australskim ulagačima, osim IT sektora i električnih vozila, izdvojio je turizam, brodarsku industriju, maloprodaju i prehrambenu industriju. Što se tiče problema sa šećerom i mliječnim proizvodima, vjeruje da će se naći rješenje od kojeg će imati dobrobiti obje strane. Osvrnuo se i na Brexit, koji kako je kazao nije utjecao na Sporazum između EU-a i Australije, i koji će morati biti ratificiran u nacionalnim parlamentima zemalja članica EU-a.