.png)
Zagreb - Odbor za europske poslove održao je u četvrtak prethodnu raspravu o djelovanju Hrvatskoga sabora u europskim poslovima na kojoj je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predstavila program rada Europske komisije za 2022. godinu.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković ukratko je predstavio proces provedbe prethodne rasprave kojom započinje ciklus obavljanja europskih poslova u Saboru rekavši kako je to temelj za odabir prioriteta i izradu radnog programa za razmatranje hrvatskih stajališta.
- Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske donosi se na temelju programa rada Europske komisije te na temelju prioriteta Vlade RH u europskim poslovima u sljedećoj godini, rekao je Hajduković te dodao kako je Komisija 19. listopada ove godine objavila program rada naslovljen Zajedno do snažnije Europe.
Potpredsjednica Europske komisije Šuica ukratko je predstavila plan rada Europske komisije za iduću godinu naglasivši najvažnije prioritete. – Komisija je zacrtala korake u ovom ambicioznom planu kako bi ostvarila zeleniju, pravedniju, digitalniju i otporniju Uniju u kontekstu niza događaja koji su teški ne samo Europi već i cijelom svijetu, rekla je Šuica te dodala kako je osobita pozornost posvećena mladima i naraštaju koji dolazi.
Naglasila je kako je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. – Želim naglasiti da ćemo raditi na provedbi sveobuhvatne Strategije o pravima djece, a to uključuje zakonodavnu inicijativu EK protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, također strategije koja je usmjerene na bolji Internet za djecu i akcijski plan za mlade u vanjskom djelovanju EU-a, istaknula je Šuica govoreći o planovima za mlade.
Od ostalih važnih ciljeva u programu rada Komisije u 2022. godine rekla je kako su tu osim zelene i digitalne tranzicije i demografska tranzicija te snažnija Europa u svijetu. Govorila je i o važnosti usvajanja europskoga Pakta o azilu i migracijama kako bi se uspješnije nosili s pokušajima destabilizacije i hibridnih napada na vanjskim granicama EU-a
Govoreći o Konferenciji o budućnosti Europe Šuica je istaknula važnost sudjelovanja što većeg broja građana, posebice putem višejezične digitalne platforme koja predstavlja direktnu i jedinstvenu komunikaciju građana s institucijama Unije. – Smatram da smo time što smo građanima ponudili ovakav kanal komunikacije ojačali predstavničku demokraciju i pomogli da se glas građana čuje, rekla je Šuica te dodala kako žele čuti i kritična i skeptična razmišljanja. Navela je kako je prva tema u fokusu interesa građana na ovo platformi klima i klimatske promjene zatim zelene politike i stanje demokracije, te kako je do sada platformi pristupilo oko 4 milijuna građana.
- Proces završavamo na proljeće, na polovici mandata Komisije, kako bi do kraja mandata uspjeli donijeti zaključke po kojima smo se prvi put u povijesti, i to sve tri institucije, obvezali djelovati, rekla je Šuica i dodala kako bi to moglo znači i promjenu osnivačkih ugovora. Kao važnu činjenicu napomenula je da u svim panelima koji se održavaju u okvirima Konferencije o budućnosti Europe sudjeluje trećina mladih i to onih od 16 do 25 godina.
Na sastanku su sudjelovali predsjednici i članovi nekoliko saborskih odbora, imenovani članovi i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev koji su u raspravi otvorili niz pitanja kako onih koji proizlaze iz predstavljenih prioriteta rada Komisije za 2022.godinu tako i onih koji se pojavljuju u radu Konferencije o budućnosti Europe, ali i cijelog niza drugih tema.
Razgovaralo se o potrebi osiguranja vanjskih granica i sigurnosti Unije, iznalaženja načina zaustavljanja negativnih demografskih trendova u pojedinim dijelovima EU-a, jačanju socijalne Europe, osnaživanja ruralnih područja Unije, efikasnijem korištenju novca iz europskih fondova, te snažnijoj borbi protiv nasilja nad ženama.
Na kraju sastanka Domagoj Hajduković pohvalio je najavljenu inicijativu da višejezična digitalna platforma koja se koristi u radu Konferencije o budućnosti Europe ostane trajan alat izravne komunikacije građana s europskim institucijama.