Zagreb - Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli s članicama Odbora Ivankom Roksandić i Đurđicom Sumrak primila je u službeni posjet Rashidu Manjoo, posebnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda o nasilju nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama.
Rashida Manjoo u jednotjednom je posjetu Hrvatskoj tijekom kojeg će se sastati s predstavnicima brojnih ministarstava, Vladinih ureda, Vrhovnog suda, Državnog odvjetništva, policije, pučkog pravobranitelja, a posjetit će i sigurne kuće, psihijatrijske ustanove i žensku kaznionicu.
Posebna izvjestiteljica upoznata je s hrvatskim zakonodavnim i političkim okvirom koji pokriva sve oblike nasilja te je pohvalila aktivan zakonodavni rad na tom planu, ali i istaknula problem provođenja tih zakona. Zanimala se za odnos između Hrvatskoga sabora i raznih institucija koje mu podnose izvješća.
Predsjednica Odbora Tireli složila se s tvrdnjom o postojanju dobrog zakonodavnog okvira te istaknula kako Odbor radi na tome da svojim prijedlozima i amandmanima pridonese što praktičnijim, u praksi lako primjenjivim zakonima. Aktualizirala je dva problema, neriješeno pitanje nasilja nad ženama žrtvama u Domovinskom ratu i financiranje sigurnih kuća za žrtve nasilja u obitelji.
Manjoo se složila kako je nedostatak priznanja žena kao ratnih žrtava problem. Iznijela je viđenje da će novi zakon koji će predložiti Ministarstvo branitelja jednako tretirati žrtve obaju spolova te poticala Odbor da vodi brigu da taj zakon ne bude diskriminativan jer bez obzira na to što zakon zahtijeva sadržajnu jednakost, ne smijemo biti „rodno slijepi“, već treba prihvatiti realnost i prepoznati žene kao posebnu kategoriju.
Pitanje financiranja sigurnih kuća zahtijeva pomnu analizu proračuna, a Manjoo izražava zabrinutost da se u doba globalne krize i rezanja troškova socijalna davanja uvijek nađu prva na udaru.
Nansi Tireli ukazala je na situaciju u kojoj sigurne kuće koje funkcioniraju po načelu volonterstva s mnogo manje sredstava gospodare racionalnije nego ustanove koje svaki mjesec primaju siguran novac od države. Tako se postavlja pitanje kvalitete rada volontera jer većinu svog vremena moraju posvetiti pribavljanju osnovnih sredstava za rad.
Manjoo je potvrdila kako je to problem u čitavom svijetu gdje nevladine udruge rade kvalitetnije. Misli da vlada treba biti ta koja će postaviti određene standarde i potvrditi ih zakonima.
Ivanka Roksandić prenijela je svoje osobno iskustvo rada sa Centrom za žene Adela iz Siska koji žene pokušava aktivno uključiti u koristan rad osnivanjem zadruge, proizvodnjom predmeta koji bi se plasirali na tržište kako bi se one osjećale korisnima. Manjoo je tu ideju pohvalila smatrajući je bitnom u izgradnji samopouzdanja i osjećaja neovisnosti.
Đurđica Sumrak objasnila je kako se tek od 2000. godine u Hrvatskoj počelo sustavno raditi na zakonodavstvu, govoriti o temi nasilja nad ženama u javnosti i medijima, saborski je Odbor postao vrlo aktivan, a sve je to rezultiralo otvaranjem žena. Naglasila je kako Odbor radi na tome da nasilnik bude taj koji će biti eksponiran u medijima, a ne, kao do sada, žene žrtve.
Predsjednica Odbora zaključno je pohvalila suradnju Odbora s nevladinim udrugama koje su uvijek uključene u zakonodavni rad raspravama, okruglim stolovima te uzimanjem u obzir njihovih izviješća. Naglasila je kako se uporno radi na jezičnoj ravnopravnosti koja još nije sasvim zaživjela u praksi te je istaknula ulogu medija koji stalnim ponavljanjem grešaka snose dobar dio krivice, a upravo oni su ti koji bi najviše mogli napraviti za osvješćivanje javnosti.