Zagreb - Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije održalo je u srijedu tematsku sjednicu pod nazivom „Reforma izbornog zakonodavstva: kako vratiti povjerenje u izbore“.
Na sjednici su, pored članica i članova Nacionalnog vijeća te zastupnica i zastupnika, sudjelovali uvodničari: potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić Križanić, prof. dr. sc. Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Goran Čular i izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Berto Šalaj u ime organizacije civilnog društva GONG.
Današnja sjednica imala je za cilj pokrenuti raspravu o nizu otvorenih pitanja koja se odnose na izborni postupak: Kako vratiti povjerenje birača? Kako važeći zakoni utječu na izborni proces? Koje su promjene u izbornom zakonodavstvu nužne za vraćanje povjerenja građana u izbore? Koja je uloga političkih stranaka? Kakvu ulogu u percepciji javnosti o izbornom procesu imaju mediji? Kako se tehnologija može iskoristiti za poboljšanje transparentnosti izbornog procesa? Kako organizacije civilnog društva mogu doprinijeti povećanju transparentnosti i odgovornosti u izbornom procesu, te koja bi se iskustva zemalja iz Europske unije mogla primijeniti za poboljšanje izbornog procesa u Hrvatskoj?
Na početku sjednice predsjednica Nacionalnog vijeća Mirela Ahmetović istaknula je podatak o istraživanju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje je bilo provedeno uz postupak izrade Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine u vezi s raširenošću korupcije, a koji pokazuje vrlo visok postotak percipirane korupcije u okviru kojeg 98,7 posto ispitanika u Republici Hrvatskoj smatra da je korupcija raširena i vrlo raširena u svim segmentima društva.
Potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić upozorila je da je DIP nakon više izbornih ciklusa 2017. godine izvršio analizu izbornih instituta i utvrdio njihovu neujednačenost jednim od ključnih izazova izbornog procesa koji može utjecati na zbunjenost birača. Nadalje, pojedine odredbe u važećim zakonima nisu precizno određene i otvaraju prostor za različita tumačenja, a Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor mijenjan je 13 puta! Napomenula je da je 2018. godine DIP pristupio izradi jedinstvenog Nacrta prijedloga izbornog zakona kako bi se izjednačili svi izborni instituti i iste godine uputili su ga nadležnom Ministarstvu pravosuđa, koje je prijedlog primilo na znanje, ali nije prepoznalo razloge za njegovo prihvaćanje.
Prof. dr. sc. Đorđe Gardašević otvorio je pitanje zakonodavstva vezanoga uz referendum smatrajući da je nepravedno zanemareno. Osvrnuo se na kontrolnu ulogu Ustavnoga suda Republike Hrvatske, te istaknuo da Ustavni sud ne bi smio djelovati politički u kontekstu izbora. Cijela priča oko suvremenog hrvatskog izbornog zakonodavstva i problemi koji iz toga proizlaze vrti se oko nejednakog biračkog prava. Ustavni sud upozorio je na tu činjenicu i 2023. godine te „prisilio“ Hrvatski sabor da donese izmjene Zakona, kako bi se korigiralo ranije neustavno stanje. Smatra i da Ustavni sud članak 2. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koristi da bi neopravdano proširio svoje ovlasti.
Prof. dr. sc. Goran Čular postavio je pitanje kako se političke elite ponašaju prema biračima. Smatra da način kako političke stranke rješavaju pitanja zamjene izabranih zastupnika, koja nije ujednačena u svim vrstama izbora, narušava načelo ravnopravnosti. Upozorava da se na taj način negira volja birača jer političke stranke koje imaju apsolutnu autonomiju utječu na ulazak kandidata u predstavnička tijela bez obzira na preferencije birača i redoslijed na listama.
Izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos istaknuo je nepostojanje savršenog izbornog sustava, ali i izuzetnu važnost njegove transparentnosti. Standardna praksa je da se regionalne jedinice poklapaju sa izbornim jedinicama što posljedično otvara pitanje zakonskog izbornog praga. Upozorio je da koalicijske liste netransparentno prikazuju članstvo kandidata i time zbunjuju birače.
Predstavnik GONG-a prof. dr. sc. Berto Šalaj postavio je pitanje kako vratiti temu demokracije i izbora u fokus javnosti. Potrebno je pristupiti reformi izbornog modela, povećati broj zastupnika koje se bira preferencijalnim glasovima, sniziti izborni prag, otvoriti pitanje obveznog glasanja, sniziti dobne granice za biračko pravo i uvesti elektroničko glasovanje. Upozorio je da prema rezultatima istraživanja između 1/3 i 2/5 ispitanih građana smatra da izbori nisu pošteni.
U raspravi je istaknuto da je nužno utvrditi jasna pravila, ujednačiti izborne institute i urediti registar birača kako bi se izbjegle situacije da se na popisu nađu i preminule osobe, isto tako, razmotriti mogućnost dopisnog glasanja za birače u inozemstvu, te smanjiti broj izbornih jedinica.
Zaključno predsjednica Nacionalnog vijeća Mirela Ahmetović istaknula je da je na sjednici otvoreno niz dodatnih pitanja koja samo potvrđuju činjenicu kako je nužno pristupiti reformi izbornog zakonodavstva u cilju vraćanja povjerenja birača.