.png)
Zagreb - Na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za europske poslove predstavljena je u utorak Rezolucija Europskog parlamenta o otocima i kohezijskoj politici. Rezoluciju koja govori o trenutnom stanju i budućim izazovima je članovima obaju odbora i zainteresiranim zastupnicima predstavio predsjednik Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta Younous Omarjee.
Izrazivši zadovoljstvo što se o ovoj Rezoluciji govori u Hrvatskome saboru predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Marko Pavić je istaknuo kako je Hrvatska u posljednjih šest godina u otočku infrastrukturu uložila 2 milijarde eura, od čega polovicu čine nacionalna, a polovicu europska sredstava. – Naglasio bih kako uz Hrvatsku samo Finska od država članica Unije ima Zakon o otocima, kako se Hrvatska zalaže i podupire razvoj otoka te potiče i druge da ulažu kohezijska sredstva kako bi se građanina osigurali uvjeti za život na otocima, rekao je Pavić. –Budućnost rasta Europske unije leži u ravnomjernom razvoju regija, a otoci tu imaju poseban položaj i smatram da je potrebno ovu temu, koja nije nužno u fokusu mnogih država članica jer mnoge i nemaju otoke, staviti na to mjesto i tako omogućiti zaštitu prirode na otocima, zaštitu autohtonih otočnih zajednica, nematerijalnu kulturnu baštinu, eko sustave i ostale posebnosti, naglasio je predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković te rekao kako je važno da je Europski parlament prepoznao ovu temu kao važnu i time dao doprinos unaprjeđenju otočnih zajednica u cijeloj EU.
Govoreći općenito o europskim sredstvima i fondovima kojima se mnogim regijama omogućio znatan napredak Omarjee je rekao kako se to posebno može uočiti na primjeru Hrvatske koja će 2023. godine proslaviti deset godina članstva u EU i kojoj su upravo europska sredstva omogućila velike infrastrukturne projekte kao i konsolidaciju gospodarstva te smanjivanje regionalnih razlika u državi. Dodao je također kako su se sredstva iz europskih fondova pokazala učinkovitim rješenjima za mnoge krize koje su nastupile u kratkom roku, od pandemije uzrokovane virusom korone, Brexita i rata u Ukrajini. –Svi možemo biti ponosni na kohezijsku politiku koja je odgovorila na krize i to je ujedno i odgovor o njezinoj budućnosti, a ona je omogućila da se nabavi medicinska oprema u pandemiji i sad omogućava zbrinjavanje mnogobrojnih ukrajinskih izbjeglica u državama članicama, ali i pomaže građanima i malim obrtima suočenim s energetskom krizom, istaknuo je Omarjee.
Kad je riječ o stavljanju otoka Europske unije u fokus predsjednik Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta rekao je kako su na razini Odbora, a u suradnji s Međuskupinom za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskoga parlamenta donijeli odluku da otoci trebaju postati prioritet. –EU mora staviti pred sebe ambiciozan plan upravljanja otocima jer se ona sama mora promatrati kao arhipelag, a svi znamo koliko su nam otoci važni kao pomorske trgovinske rute, rekao je Omarjee. Napomenuo je i kako Europska komisija nema inicijativu niti program za otoke te, prema njegovim riječima, ne želi omogućiti otocima da postignu vitalnost niti prepoznaje njihova izuzeća na koja imaju pravo. –Otoci moraju živjeti svaki dan uz svoje posebnosti i kad su u pitanju one pozitivne, ali i kad su u pitanju poteškoće. Otoci su pogođeni prvenstveno geografskim poteškoćama koje je potrebno prepoznati uredbama Unije, upozorio je Omarjee te dodao kao se to prvenstveno odnosi na povećane troškove upravljanja vodnim resursima, prometom, otpadom, ali i uvozom robe, dostupnosti zdravstvene zaštite i ostalim. U nastavku je govorio o pojedinim negativnim utjecajima turizma na otočne zajednice napomenuvši kako on na otocima treba biti održiv posebice kada je riječ o energetskoj samodostatnosti otoka te proizvodnji hrane i očuvanju tradicije. –U Rezoluciji smo iznijeli vrlo konkretne prijedloge koji su povezani s potporama država i izuzimanjem iz de minimis pravila iz državnim potpora kao i konkretne mjere da otoci mogu postati autonomni i tako smo iscrtali politički put paktu i programu za otoke i nadamo se da će to i Europska komisija prepoznati, zaključio je Omarjee. Naglasio je i da se nada kako će i Hrvatski sabor i Vlada Hrvatske stati uz ovu Rezoluciji i raspravljati o istoj kao i podržati prijedlog Europskog parlamenta da se 2024. godina proglasi Europskom godinom otoka.
U nastavku sjednice državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić i ravnatelj Uprave za Eu fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, iz svojih su djelokruga nadležnosti predstavili najvažnije naglaske skrbi o otocima u Hrvatskoj. –Ponosni smo već sada što smo nekim državama članicama uzor kada je riječ o legislativi koju kontinuirano unaprjeđujemo, a Hrvatska ima Zakon otocima od 1999. godine, istaknula je Đurić te dodala kako su politike upravljanja otocima i otočnim razvojem usmjerene na gospodarsku i demografsku revitalizaciju.
Đurić je također predstavila i provedbene dokumente kojima se posebno skrbi o otočnim zajednicama, kako onima na nacionalnoj razini, tako i onima koje lokalnim zajednicama daju ovlasti upravljanja otočnim područjem. –Posebno se vodi računa o mjerama ujednačavanja regionalnog razvoja i definiranja mjera kako bi se potaknula kohezija unutar tog malog područja, a posebna se briga vodi o poticanju djelovanja organizacija civilnog društva na otocima koji rade na jačanju kvalitete života i dodanih socijalno-društvenih, kulturnih, turističinih i drugim komponenata i općenito unaprjeđenje lokalne otočne zajednice, zaključila je Đurić Govoreći o drugim mjerama na nacionalnoj razini državna tajnica je spomenula kako se u poticanju tradicionalnih autohtonih djelatnosti i gospodarstva u cjelini razvio program Hrvatski otočni proizvod kojim se potiče proizvodnje i plasmana otočnih proizvoda, tradicije i baštine kao i manifestacija kojima se ti proizvodi dodatno predstavljaju. Tako se, prema riječima Đurić, potiče one koji žele razviti svoju gospodarsku djelatnost na otoku te otvarati radna mjesta. Na kraju je predstavila i Registar otoka na kojemu se radi kako bi se sačinila baza podataka odnosno popis svih geografskih, demografskih, prirodnih i drugih karakteristika otoka te ih sve skupa učinili dostupnima na javnim servisima i time stvorili temelj budućeg planiranja njihovog razvoja i unaprjeđenje života na njima.
Šoštarić je govorio o ulaganjima resornog ministarstva posebno u otočke luke i planovima za buduće rekonstrukcije, izmještanja i modernizaciju u sklopu ciklusa ulaganja u infrastrukturu koji je započeo 2017. godine naglasivši kako je za tu namjenu na raspolaganju 2 milijarde eura. –Sve radimo s ciljem boljeg povezivanja otoka s kopnom i poboljšavanja lučke infrastrukture kako bi olakšali život našim otočanima, rekao je Šoštarić te dodao kako se uz ovaj projekt radi i na ulaganjima u komunalne vezove, osiguranje širokopojasnog interneta na otocima kao i plovilima na alternativni pogon. –U svemu ovome važno je naglasiti kako se u Rezoluciji i inicijativi Europskog parlamenta naglašava da treba izmijeniti ključnu stvar kako bi ulaganja u infrastrukturu bila veća, a to su fleksibilnije državne potpore koje su često prepreka danjim ulaganjima, zaključio je Šoštarić pozdravivši tu inicijativu
U raspravi su prvenstveno problematizirani nacionalni izazovi kad je riječ o otocima s naglaskom na potrebu osnaživanja njihove međusobne povezanosti primjerice hidroavionima, osiguravanje bolje zdravstvene skrbi, smanjivanje izoliranosti i osiguranje dostupnosti otoka posebice u zimskim mjesecima, uvođenja sustava desalinizacije, pokretanja održive poljoprivredne proizvodnje na otocima te niz drugih konkretnih prijedloga kojima bi se stanovništvo moglo zadržati na otocima.
Zaključeno je kako će hrvatska strana dati snažnu potporu predstavljenoj Rezoluciji kako bi se u što boljoj mjeri ispunili temeljni ciljevi kohezije kao jedne od važnijih europskih politika kao i stavilo u fokus europske otoke i njihov daljnji razvoj, a također je podržana i inicijativa o Europskoj godini otoka.
Prezentacija rezolucije Europskog parlamenta o otocima i kohezijskoj politici organizirana je u sklopu službene posjete predsjednika Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta Younousa Omarjee Republici Hrvatskoj. Omarjee je, uz susrete u Hrvatskome saboru, održao i sastanak s ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak, a s državnim tajnikom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivom Milatićem razgovarao je o značaju i mogućnostima LNG terminala na otoku Krku.