Zagreb – Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je u četvrtak Godišnje izvješće ERS-a za 2021. godinu na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za gospodarstvo. Uz Godišnje izvješće Maletić je predstavila i Prvo revizijsko izvješće ERS-a na temu Komisijinog ocjenjivanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost te kratko predstavila dva tematska izvješća ERS-a. Predstavljajući najvažnije rezultate i nalaze Godišnjeg izvješća ERS-a Maletić je posebno istaknula kako revizija provedenih financijskih transakcija u europskome proračunu gleda jesu li one provedene na zakonit i vjerodostojan način u skladu sa svim propisima definiranim na razini EU-a i jesu li ta sredstva trošena pravilno i dobro na nacionalnoj razini.
–Kao revizori na europskoj razini prvenstveno pregledavamo zakonitost postupanja Komisije i načine ne koji ona provodi europski proračun i europske politike. Osim toga provodimo revizije uspješnosti njezinog poslovanja koje su zapravo vrlo interesantne jer ukazuju na to jesu li pojedini politike koje se financiraju iz europskog proračuna dovoljno uspješne i ispunjavaju li svoje ciljeve i trebaju li mijenjati, naglasila je Maletić. Dodala je kako su u tom kontekstu provedena tematska revizorska izvješća–o uspješnosti poslovanja malih i srednjih poduzetnika i financiranja podršci njihovog izlaska na druga tržišta unutar EU-a i tržišta trećih država te o mjerama koje su donesene kako bi se povećalo sudjelovanje država koje manje uspješno sudjeluju u programima za istraživanje, razvoj i inovacije – Horizon.
Govoreći o radu ERS-a koji se vodi tragom novca rekla je kako nije samo Europske komisija subjekt revizije nego su to i krajnji korisnici u državama članicama koji koriste taj novac, od jedinica lokalne samouprave, ustanova do pojedinaca. –Obzirom na veličinu europskog proračuna naši uzorci revizije su po državama članicama mali jer svaka revizija, nadzor i kontrola dolaze uz određeni trošak i s obzirom na broj revizora ne možemo sve pokriti, ali rade se detaljne analize i nastoje se obuhvatiti najrizičnija područja kako bismo bili sigurni funkcionira li sustav dovoljno dobro, objasnila je Maletić. Nadalje, kako je rekla, Godišnje izvješće prati poglavlja europskog proračuna te se tako svako od njih prema odabranom uzorku i testira čime se testira i rad same Europske komisije. –Vrlo interesantno je poglavlje 3 – Prihodi, a od ove godine u izvješću imamo i novo poglavlje 10 – Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknula je Maletić.
U ovogodišnjem izvješću ERS-a pozitivnim su ocijenjeni prihodi uz naznaku kako računovodstvena dokumentacija pruža istinit i vjeran prikaz financijskog stanja EU-a, a prihodi su zakoniti i pravilni bez značajnih pogrešaka. No, s druge strane, drugu godinu za redom, negativno mišljenje revizije Suda je na rashode, i to zbog razine pogreške u rashodima od 3,0 posto te posebno u visokorizičnim kategorijama rashoda koja iznosi 4,7 posto. –U visokorizične kategorije spadaju rashodi koji idu do krajnjih korisnika, poduzetnika, poljoprivrednika, ustanova u javnom sektoru, malih gospodarstva i koji ih moraju provesti u skladu s EU pravilima, upozorila je Maletić navodeći kako se najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u tim visokorizičnim rashodima odnose na neprihvatljive troškovi, kršenja pravila o unutarnjem tržištu, neprihvatljivi korisnici te neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi.
Navela je i problem još uvijek vrlo kompleksnih procedura zbog kojih dolazi do pogrešaka koje se otkrivaju, a za sve pogreške za koje se utvrdi odstupanje od više od 2 posto Sud daje nepovoljno mišljenje. –Kad govorimo o prihodima i nacionalne proračune pa tako i europski najviše muče PDV i porezi, efikasna naplata carina, porezne prijevare i sve ono što ostaje u sivoj zoni i nije naplaćeno i zato smo upravo na ta područja troškova dodatno fokusirani u reviziji, rekla je Maletić. Kada je riječ o prijavljivanju slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru, Maletić je istaknula kako je Sud u 2021. godini prijavio 15 takvih slučajeva na razini cijele EU koje je proslijedio OLAF-u i dva slučaja koje je prijavio Uredu europskog javnog tužitelja, od čega je jedan među slučajevima prijavljenih OLAF-u. –Ovo povećanje broja prijavljenih slučajeva u 2021. godini u odnosu na ranije godine može se povezati s krajem financijske perspektive kada dolazi do rizičnijih troškova jer se sredstva moraju potrošiti i zbog tog pritiska i brzog korištenja sredstava nastaju nepravilnosti, pojasnila je Maletić.
Kada je riječ o Komisijinom ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost (NPPO) Maletić je rekla kako je ona bila rađena cijelu prošlu i velik dio ove godine. –Znamo da je svaka država članica pripremila svoj plan oporavka i otpornosti prema svojim potrebama što podrazumijeva da su ti planovi vrlo specifični i individualizirani, a isplata sredstava ide na temelju ispunjavanja kvalitativnih ključnih etapa i kvantitativnih ciljnih vrijednosti što nam u reviziji zadaje puno glavobolje, istaknula je Maletić te dodala kako novac koji se isplaćuje nije vezan uz troškove koji se događaju. Ovim tematskim izvješćem ERS je revidirao interno postupanje Komisije prilikom ocjenjivanja NPOO-ova i ocjenjivanje NPOO-ova s naglaskom na ostvarivanje prioriteta iz tzv. šest stupova i adresiranje preporuka za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020.; ključne uvjete propisane Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost (zelena i digitalna dimenzija, načelo „ne nanosi bitnu štetu”, troškovi); ključne etape i ciljne vrijednosti i prikladnost sustava za praćenje i kontrolu.
–Zaključak Suda je kako je Komisijino ocjenjivanje NPOO-ova bilo prikladno s obzirom na složenost tog procesa i vremenska ograničenja, međutim utvrdili smo niz nedostataka, rizika i područja kojima je potrebno posvetiti pozornost u budućnosti, naglasila je Maletić te dodala kako su pojedine države primjerice u svoje nacionalne programe izbjegle staviti velike reforme na što je posebno ukazano kao slabost mehanizma. Problematizirajući daljnje izazove s kojima se Sud susretao i izradi izvješća revizije ovog mehanizma posebno je istaknut nejednak tretman svih država članica kao i nedefinirani jedinstveni kontrolni mehanizmi.–Ukazali smo na taj propust da se pojedinim državama članica dopustilo da izostave neke reforme iz planova oporavka i otpornosti dok su druge natjerane da ih uvrste u svoje planove te smo od Komisije tražili da se uvedu posebni mehanizmi za reforme koje su ostale izvan planova, a dio su Europskog semestra, naglasila je Maletić te dodala kako je to ozbiljna kritika i opasnost koja se krije jer se ne pruža svakoj državni članici jednaka šansa. Maletić je također ukazala i na vrlo različite sustave kontrola u državama članicama što je također naznačeno kao problematično i također predstavlja pitanje jednakog tretmana država članica.
Završno Maletić je govorila o nalazu revizije koja je obuhvatila područje uspješnosti pojedinih politika na razini EU-a te rekla kako je i u slučaju poticanja internacionalizacije malih i srednjih poduzetnika te mjerama za povećanje i proširenje korištenja programa Horizon u zemljama članicama koje manje koriste ta sredstva uočeno da je dizajn politika u oba slučaja dobar no da je za njihovu uspješnost važna nacionalna dimenzija i financiranje iz nacionalnih proračuna. –Važno je što država članica radi u tom sjeru s državnim proračunom i koliko potiče te politike da bi ono što dobivaju iz europskog proračuna imalo smisla jer su europska sredstva u tom dijelu poprilično mala i moraju se nasloniti na kvalitetne i dobre reforme koje se rade na nacionalnoj razini i na mjere koje se nacionalno financiraju, upozorila je Maletić te rekla kako to je bila glavna poruka u oba tematska izvješća ERS-a.