Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu sjednicu s temom: „Ususret Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću". Osim članova Odbora, sjednici su nazočili predstavnici nadležnih ministarstava, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ureda pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Zagreb.
- Današnju sjednicu sazvali smo kako bismo do drugog čitanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreću od mjerodavnih s ovog područja i stručnjaka koji se bave ovisnošću o igrama na sreću čuli više o ovom velikom problemu te na taj način pridonijeli svojim sugestijama, prijedlozima, ali i kritikama, boljem reguliranju ovog područja, kazala je uvodno predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin.
Podsjetila je kako je predložene izmjene pojedinih područja regulative igara na sreću raspravio Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora u prvom čitanju Prijedloga zakona. - Smatram da one predstavljaju veliki korak u unaprjeđenju sustava odgovornog priređivanja igara na sreću uklanjanjem ili bar umanjivanjem rizika, u zaštiti maloljetnika i prevenciji, istaknula je Kekin.
Navela je kako su prema podacima HZJZ-a među osobama kod kojih je utvrđeno problematično kockanje na prvom mjestu zaposlene osobe, zatim učenici i studenti, što, kako je naglasila, izrazito brine i crveno je svjetlo da se ovome problemu treba ozbiljno pristupiti.
Redoviti profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu prof. dr. sc. Neven Ricijaš govorio je o aktualnim izazovima regulacije industrije igara na sreću u Hrvatskoj i njihovoj javnozdravstvenoj perspektivi. Prof. Ricijaš smatra da se novim izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću predlažu neka dobra rješenja, ali problematika je znatno šira od toga. - Treba sustavno unaprjeđivati regulativu s obzirom na razvoj tržišta i industrije igara na sreću, istaknuo je Ricijaš.
Posebno se osvrnuo na problem disbalansa između pravnog regulatornog okvira koji je napravljen prije mnogo godina i ubrzanog razvoja industrije igara na sreću. Podsjetio je da su izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koji je stupio na snagu 2010. bile uglavnom vezane uz financijske aspekte. - U Hrvatskoj se zakonom ograničava broj priređivača po pojedinim vrstama igara, ali ne i broj prodajnih mjesta, istaknuo je Ricijaš, dodavši kako danas imamo petnaest puta više prodajnih mjesta nego prije dvadesetak godina. Veliki problem je i udaljenost prodajnih mjesta igara na sreću od odgojno – obrazovnih ustanova koje je regulirano Pravilnikom prema kojemu ta udaljenost može biti 500 metara za kasina i automat-klubove, te 200 metara za kladionice.
Ricijaš je naglasio kako je osim ekspanzivnog porasta industrije igara na sreću i rasta prodajnih mjesta, u posljednjih petnaest godina došlo i do tehnološkog napretka i digitalizacije, pa su se pojavili novi oblici igara poput on line igara na sreću, klađenje uživo, cash out itd. što su senzorni podražaji koji pojačavaju ovisnost. Kao sljedeći problem Ricijaš je istaknuo oglašavanje, odnosno izrazito veliku izloženost reklamama. Osvrnuo se i na Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću prema kojemu je, ukoliko se kasino ili automat-klub otvara u stambenoj zgradi, potrebna prethodna suglasnost 50 posto suvlasnika, dok za iznajmljivanje stana 80 posto suvlasnika, što smatra nelogičnim.
- Zakon o elektroničkim medijima je do sada regulirao zaštitu maloljetnika u elektroničkim medijima, čime su postavljeni standardi, podsjetio je Ricijaš te dodao da novi Zakon o igrama na sreću definira standarde kakve reklame smiju ili ne smiju biti, poput toga da se za njih ne smiju koristiti popularne osobe ili animirani likovi, te ne smiju biti privlačni djeci i mladima. – Za sada ne postoji metoda kontrole oglasa niti njihova penalizacija, kao npr. reklame na plakatima koje nisu u ingerenciji Agencije za elektroničke medije. - Novi zakon donosi pozitivne promjene u jednom dijelu izloženosti, npr. bit će obvezna identifikacija u zemaljskim poslovnicama, uvodi se registar isključenih igrača pri HZZJ, a u tisku i javnim površinama zabrana oglašavanja, što je pozitivan pomak u javnozdravstvenoj perspektivi i zaštiti određenih ranjivih skupina, kazao je Ricijaš.
Nadalje, smatra da je nužno kontinuirano pratiti stanje i dugoročno planirati politike, posebno vezano uz samoposlužne terminale, sponzorstva, online sigurnost i tehnološke obveze zaštite igrača na kockarskim platforma te da se počne razmišljati o osnivanju ureda za igre na sreću koje bi pratilo ovu industriju.
O kliničkom radu s ovisnicima o kockanju govorio je doc.dr.sc. Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan iz Zagreba. - Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju Klinike otvorena je u travnju 2015. i tu radi multidisciplinarni tim stručnjaka, kazao je dr. Bodor. Napomenuo je kako su prije osnivanja dnevne bolnice ovisnici o kockanju često završavali u bolnici nakon pokušaja samoubojstva te bi se kasnije liječili zajedno s ovisnicima o alkoholu. Istaknuo je kako od 2015. za njih postoji ciljani protokol. – Ovisnost o kocki ima i izravan ekonomski učinak, s obzirom na troškove liječenja, a ova ovisnost vezana je i uz druge ovisnosti poput konzumacije kokaina, speeda itd., kazao je dr. Bodor. Naglasio je da je velik broj ljudi koji kockaju u riziku od samoubojstva. – Ljudi kockaju dok imaju novaca, a dugovi koje imaju kad dođu u dnevnu bolnicu su ogromni, istaknuo je.
I dr. Bodor se osvrnuo na agresivno reklamiranje on line casina koje nema ni prostorne ni vremenske ograničenosti, a govorio je i o važnosti zaštite igrača, te slučajevima u kojima ljudi koji se liječe od ovisnosti, iako su se isključili iz igara, za vrijeme liječenja dobivaju promotivne poruke priređivača igara na sreću, što bi prema njegovom mišljenju trebalo strogo kažnjavati. - Agresivno reklamiranje ovisnike jako smeta, pa tako na putu do bolnice prođu kraj nekoliko kladionica, automat klubova, u kafićima nailaze na kladomate koje bi trebalo potpuno ukloniti iz ugostiteljskih objekata, kazao je Bodor.
Govorio je i o problemu društvenih mreža, poput utjecaja influencera koji dobivaju fiksni iznos od priređivača igara na sreću kako bi igrali on line.- Često su njihovi pratitelji maloljetnici koji tako dolaze u kontakt s igrama na sreću, kazao je Bodor.
Sandra Papež, voditeljica Službe za igre na sreću iz Ministarstva financija podsjetila je kako na ovom području nije bilo velikih promjena od 2010., osim u poreznom dijelu. - Ministarstvo financija prepoznalo je problem širenja ponude igara na sreću i pojačano oglašavanje u javnom prostoru što je rezultiralo dostupnosti kocke maloljetnicima i ostalim ranjivim skupinama, kazala je Papež, te dodala kako je zbog toga je nastala potreba prilagodbe zakonskog okvira novim okolnostima, s naglaskom na dodatne mjere koje bi trebale zaštiti građane. Navela je neke od tih mjera, poput ograničavanja oglašavanja, uvođenje mjera obvezne identifikacije u zemaljskim poslovnicama, a na terminale bi trebalo ugraditi čitače osobnih iskaznica. - Nadalje, ograničavanje oglašavanja igara na sreću do sada se odnosilo samo na tiskovine, a sad je to prošireno, a oglašavanje je zabranjeno od 6 do 23 sata, kazala je Papež. Pojasnila je kako oglašavanje može biti samo noćno i primjenjuje se na internetu, radiju i javnim površinama, a uvode se i mjere kojima bi se smanjila vanjska vidljivost prostora igara na sreću. - Na žalost, probleme s oglašavanjem na društvenim mrežama nije lako riješiti, kazala je Papež.
S tim u vezi, prof. Ricijaš je pojasnio kako Agencija za elektroničke medije propisuje već sada da javne osobe ne mogu pozivati na igre na sreću, no nema ingerenciju nad web stranicama priređivača, to je njegova platforma, pa tako poznata osoba može reklamirati igre na sreću na platformi priređivača.
Državna tajnica ministarstva zdravstva dr. Marija Bubaš smatra da dosada ovaj problem nije bio toliko praćen i prepoznat, te da treba ubrzati djelovanje. Osvrnula se na dva važna dokumenta – o unaprjeđenju mentalnog zdravlja i borbi protiv ovisnosti, te naglasila važnost ranog otkrivanja ovisnosti, psiho-socijalnu intervenciju, ugovaranje psiholoških timova i dispanzera za mentalno zdravlje te važnost zapošljavanja kvalificiranih kadrova ne samo u Zagrebu nego i cijeloj Hrvatskoj.
Pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga HZZJ-a Željko Petković osvrnuo se na Nacionalnu strategiju djelovanja na području ovisnosti koja je usvojena 2023., naglasivši kako je to strateški okvir unutar kojega HZZJ djeluje. - Prije svega radi se o zaštiti maloljetnika (identifikacija) te rješavanju problema reklamiranja, kazao je Petković. Istaknuo je kako je u prva tri mjeseca 2020. bilo 763 oglasa za kasino i kladionice, a u 2022. taj broj je porastao na 6904 oglasa. - Vidljivost samih casina je prevelika, prostor se bombardira reklamama i mi pratimo tu problematiku, kazao je.
V.d. ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tanja Žaja također je istaknula važnost ranog prepoznavanja problema, napomenuvši da su pojedini ovisnici korisnici naknade iz sustava socijalne skrbi, te se kod njih pojačava već postojeći rizik od siromaštva. - Centri za socijalnu skrb su prisutni i na terenu, u obiteljima, te prvi mogu prepoznati utjecaj i rizike, a daju cijeli niz usluga za ovisnike ili liječene ovisnike, poput psihosocijalne podrške, savjetovanja, itd.
Zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić kazao je da se ured kao institucija nije previše bavio ovom problematikom, no pratit će je, posebno kako će se sam zakon primjenjivati i kontrolirati. Smatra da je svijest u javnosti o ovom problemu nedovoljno razvijena te da treba puno više naglašavati pitanje prevencije kod mladih izloženih riziku.
Marijana Gojčeta, voditeljica Službe za standard, darovite i djecu s teškoćama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je veliku ulogu rada na prevenciji u sustavu odgoja i obrazovanja koje uključuje preko 1300 ustanova. I Gojčeta se osvrnula na problem blizine kockarnica školama te istaknula kako treba voditi brigu o mentalnom zdravlju učenika kroz kurikulum od 1. razreda osnovne škole, ali i puno raditi s roditeljima, te na stručnom usavršavanju i edukacijama.
-Ima još prostora kad govorimo o izloženosti koja ide kroz reklamiranje i dostupnost, kazala je predsjednica Odbora Ivana Kekin. - Institucije će odraditi svoj posao, poput pristupnosti broju kladionica i kladomatima, kazala je Kekin te ponovila da je potrebno kladomate maknuti iz ugostiteljskih objekata, jer se u suprotnom normalizira kockanje. - Mi trebamo pokazati da to nije normalno, zaključila je Kekin.