.png)
Zagreb – Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku okupili su se u petak predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Društva nastavnika obiteljske medicine, Hrvatskog društva obiteljskih doktora, Hrvatskog liječničkog zbora, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Koalicije udruga u zdravstvu, Hrvatske liječničke komore te Hrvatske komore medicinskih sestara, kako bi raspravljali o izazovima s kojima se trenutačno susreću liječnici obiteljske medicine te prijedlozima za unaprjeđenje njihovoga rada te općenito sustava obiteljske medicine u Hrvatskoj.
–Današnju sjednicu sazvali smo na zahtjev Koordinacije hrvatske obiteljske medicine zbog trenutačno gorućeg stanja u sustavu obiteljske medicine, rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac naglasivši kako KoHOM upozorava na brojne probleme, od malog broja liječnika obiteljske medicine, nedovoljnih specijalizacija, ali i nezainteresiranosti mladih liječnika za ovu struku.
Temu je uvodno predstavila predsjednica KoHOM-a, liječnica obiteljske medicine Nataša Ban-Toskić predstavivši na početku rezultate istraživanja u kojem se ispitivalo što pacijenti misle o svojim liječnicima obiteljske medicine, što od njih očekuju, a što sami liječnici očekuju od svoje struke. –Pokazalo se da su očekivanja gotovo identična, i liječnici i pacijenti smatraju da je idealan obiteljski liječnik stručan, educiran, strpljiv, ljubazan i dostupan, rekla je Ban-Toskić te dodala kako je jedini prigovor pacijenata telefonska nedostupnost i duljina čekanja na pregled, a liječnika nedovoljno vremena za pojedinog pacijenta. Predsjednica KoHOM-a je posebno istaknula kako je obiteljska medicina temeljna djelatnost primarne zdravstvene zaštite te da je obiteljski liječnik prvi kontakt sa zdravstvenim sustavom koji pruža jedinstvenu i integriranu zdravstvenu skrb, od promocije zdravlja, prevencije, savjetovanja, ranog otkrivanja bolesti, ranog započinjanja procesa liječenja i praćenja liječenja, rehabilitacije i palijativne skrbi.
–On je dostupan, nema lista čekanja, od obiteljskih liječnika se očekuje da zbrinu 80 posto svih zdravstvenih zahtjeva i potreba pacijenata, a ozbiljna svjetska istraživanja dokazuju kako one zemlje s jakim sustavom obiteljske medicine imaju najbolje zdravstvene ishode, najbolju jednakost ljudi u pristupu zdravstvenoj zaštiti i najbolju ekonomsku učinkovitost zdravstvenog sustava, napomenula je Ban-Toskić. Podsjetila je i na to kako je specijalizacija obiteljske medicine u Hrvatskoj prisutna od 1960. godine te kako katedra na Medicinskom fakultetu postoji već 40 godina, no, kako je rekla, s druge strane od 1996. godine postoji kontinuirani trend propadanja obiteljske medicine kao struke. –U 22 godine broj timova u mreži primarne zdravstvene zaštite pao je za 238, imamo pad broja liječnika, 104 prazne ambulante, čak 190 liječnika starijih od 65 godina te oko 700 liječnika starijih od 60 što u startu pokazuje kako imamo manjak od 300-400 liječnika obiteljske medicine, a za 5 godina ta će brojka biti i veća od 600, rekla je Ban-Toskić. Nadalje, ukazala je i na druge probleme kao što su nedovoljan broj specijalizacija, najniže liječničke plaće u sustavu zdravstva, nepostojanje dodataka na plaće, neatraktivnost struke mladim liječnicima i nepostojanje promocije iste, nedovoljna izdvajanja za edukaciju, a li i veliki problem administriranja koji je spušten na liječnike obiteljske medicine.
O ekonomskim pokazateljima, izdvajanjima za zdravstvo, plaćama liječnika, uvjetima rada liječnika obiteljske medicine osvrt je dala predsjednica Društvo nastavnika obiteljske medicine Biserka Bergman naglasivši kako o količini ulaganja u zdravstveni sustav ovise i rezultati zdravstvenog ishoda liječenja. –U Hrvatskoj su izdvajanja za primarnu zdravstvenu zaštitu svake godine sve niža. Liječnici obiteljske medicine sve su opterećeniji, spušten im je velik administrativni posao, na tržištu rada nema dovoljno liječnika, a urušen im je i ugled, upozorila je Bergman. Kao rješenje je navela bolju organizaciju primarne zaštite koja će omogućiti liječnicima da se prvenstveno bave pacijentima čime će se rasteretiti cijeli zdravstveni sustav, podići kvaliteta zdravstvene zaštite i riješiti diskriminacija liječnika u primarnoj praksi.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvijo Bašić rekao je kako je o ovoj izuzetno bitnoj temi važno razgovarati te se složio kako o njoj svi imaju slična mišljenja. –Temelj primarne zdravstvene zaštite je urušen i na nama je da ga učvrstimo i da mu vratimo njegovu primarnu ulogu, vodeći se prvenstveno brigom za pacijente, rekao je državni tajnik. Naglasio je i kako je najgore što se primarnoj zdravstvenoj zaštiti dogodilo pokušaj privatizacije, a kako je rekao, to se napravilo upravo kako bi ju se učinilo atraktivnijom. – Moramo razmišljati kako unaprijediti sustav obiteljske medicine, privući mlade liječnike, struku učiniti atraktivnijim i pomoći liječnicima da se posvete pacijentima i rasterete administriranja, rekao je Bašić te pozvao na redovite sastanke u Ministarstvo zdravstva kako bi se zajednički riješili problemi koji opterećuju sustav primarne zdravstvene zaštite.
–Financijski okvir određuje opseg zdravstvene zaštite, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nastoji pratiti kretanje troškova i maksimalno uskladiti troškove uz zdravstvene zaštite te učiniti sustav efikasnijim, rekao je pomoćnik ravnatelja HZZO-a Hrvoje Šušković te naglasio kako je novac uvijek graničan i problematičan. Dodao je i kako se problem nedostatka liječnika obiteljske medicine treba riješiti revidiranjem mreže zdravstvenog sustava te pronaći rješenje za rasterećenje obiteljskih liječnika i prebacivanje administrativnih poslova na treće osobe.
Zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo istaknula je kako će bolnički liječnici biti rasterećeni kad baza liječnika obiteljske medicine bude popunjena. Prema njezinim riječima, omjer obiteljskih i bolničkih liječnika trebao bi biti jedan naprema dva, ali trenutačno je taj omjer, prema svim pokazateljima, jedan naprema četiri. –U zadnjih desetak godina imamo oko 2000 obiteljskih liječnika manje, a s druge strane porast broja bolničkih liječnika sa 6000 na 9139, rekla je Krolo te dodala kako je to prvenstveno veliki trošak za zdravstveni sustav upozorivši kako se zadnjih godina loše upravljalo kadrovima.
U raspravi je među ostalim zaključeno kako je zajednički cilj vratiti pacijente u primarnu zdravstvenu skrb, zalagati se za interese liječnika te posebno dobrobiti pacijenata, ujednačiti sustav stimuliranja rada liječnika te se zalagati za opstanak struke obiteljske medicine koja doprinosi zdravlju nacije.