.png)
Zagreb – Tematska sjednica Odbora za vanjsku politiku, posvećena procesu pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), okupila je u srijedu velik broj saborskih zastupnika i imenovanih članova Odbora kojima je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio najvažnije korake ovog procesa.
Govoreći o učinjenom Grlić Radman je posebno naglasio kako je ovo zadnji hrvatski vanjskopolitički cilj koji još nije ispunjen, izrazivši nadu kako će se do početka 2026. godine to promijeniti.–Kada govorimo o napretku Hrvatske u procesu pristupanja ohrabruje činjenica da smo ocijenjeni kao država koja napreduje brže od drugih i država koja je ostvarila najveći uspjeh, a u prilog nam idu i brojke koje pokazuju kako Hrvatska, za razliku od drugih država kandidatkinja, ima otvorene rasprave pred 23 odbora OECD-a, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova, ujedno i glavni hrvatski pregovarač za pristupanje OECD-u.
Grlić Radman je u uvodnom izlaganju dao detaljan pregled svih koraka u pristupnom procesu, pregled kronologije tog procesa, pojasnio sastav i ulogu Pregovaračke skupine Hrvatske i nacionalnih koordinacijskih tijela te predstavio plan za pristupanje OECD-u, status tehničkih pregleda u procesu pristupanja, stupanj usklađenosti sa standardima OECD-a te posebno naglasio prednosti članstva u organizaciji 38 najmoćnijih zemalja, od kojih su 22 države članice EU-a.
–Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj predstavlja neformalno tajništvo najvažnijih zemalja, članica G 7 i G20, a članstvo u istoj za Hrvatsku znači jačanje reputacije, sigurnosti i bolje privlačenje investicija, bolji uvid u funkcioniranje najvažnijih gospodarstva svijeta, ali i osnaživanje vladavine prava s mogućnošću sudjelovanja u najboljim praksama i politikama najutjecajnijih država svijeta, naglasio je Grlić Radman. Također je dodao kako se tu prvenstveno radi o stjecanju dodanih znanja i ekspertiza stručnjaka kojih je, kako je rekao više od 40 tisuća i koji djeluju u tematskim odborima, zatim o jačanju kreditnog rejtinga, ali i mogućnostima sudjelovanja u strateškim promišljanjima kreiranja javnih politika te preispitivanja njihovih učinkovitosti i praksi.
Predstavljajući pregovaračku skupinu i ulogu pojedinih dionika u ovom procesu zastupnicima je rekao kako je upravo njihova uloga važna u tom procesu te rekao kako Radna skupina za koordinaciju aktivnosti u Hrvatskome saboru prati tijek procesa pristupanja, surađuje s izvršnom vlasti, odborima OECD-a, te sudjeluje na sastancima Globalne parlamentarne mreže OECD-a dajući time procesu još veći značaj.
–Uloga Sabora je važna u kontekstu usklađivanja sa standardima OECD-a koji iziskuju pravovremenu prilagodbu zakonskih i podzakonskih akata, a Hrvatska je trenutno na 85 posto usklađenosti, istaknuo je Grlić Radman dodavši kako je doprinos tomu i ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Zaključno je rekao kako je Hrvatska trenutno u procesu tehničkih pregleda koji predstavljaju višegodišnje sadržajne i tehničke procjene i službena mišljenja te kako smo odgovorili na više od 50 upitnika OECD-a, organizirali više od 30 misija za utvrđivanje činjenica te završili pristupni proces pred pet odbora i 8 supsidijarnih tijela.–Većina rasprava u sklopu tehničkih pregleda održat će se tijekom ove i iduće godine, a potpisivanje Sporazuma o pristupanju možemo očekivati 2026. godine, zaključio je Grlić Radman.
Zahvalivši ministru vanjskih i europskih poslova na detaljnom pregledu stanja pristupnih pregovora s OECD-om predsjednik Odbora za vanjske poslove Gari Cappelli posebno je naglasio važnost jačanja komunikacijskih aktivnosti i podizanja vidljivosti pozitivnih učinaka članstva rekavši kako smatra da bi bilo dobro javnosti kroz široku kampanju predstaviti što za Hrvatsku, njezine građane i društvo u cjelini znači članstvo u ovoj organizaciji. Zastupnik Ivan Ćelić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da OECD veliku važnost daje zdravstvu posebno kada je riječ o analizama stanja pojedinih zdravstvenih sustava što, po njegovim riječima, predstavlja ozbiljnu referencu zdravstvenim djelatnicima u analizi nacionalnih sustava i izazova pred kojima se oni nalaze, kao primjerice Hrvatska koja se suočava s odljevom kadrova.
Voditelj radne skupine za koordinaciju aktivnosti u Hrvatskome saboru zastupnik Marko Pavić je izrazio zadovoljstvo naporima koje ulaže hrvatski tim u procesu pristupanja OECD-u kao strateškom vanjskopolitičkom cilju istaknuvši kako u tome pomaže i iskustvo pregovora s Unijom, ali i pregovora za ulazak u eurozonu i šengenski prostor izrazivši pritom nadu u pristup hrvatskoj temeljen na ostvarenom. – Vjerujem da će se Hrvatskoj pristupiti sukladno zaslugama i da nećemo morati čekati da i druge kandidatkinje za članstvo ispune mjerila kako bismo pristupili OECD-u, a to je naznačio i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann za vrijeme prošlogodišnjeg boravka u Hrvatskoj, zaključio je Pavić.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek je istaknuo kako kroz članstvo u OECD-u potencijal vidi u otvaranju novih tržišta i novih izvoznih mogućnosti i investicija te rekao kako Sabor kroz rad odbora daje doprinos ovom procesu. Zastupnik Davor Ivo Stier ukazao je na određene implikacije potencijalnog reizbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a i stava njegove nekadašnje administracije koja nije bila sklona širenju OECD-a. Rekao je kako Hrvatskoj predstoji i rad na još nekim reformama, poput upravljanja javnim poduzećima.
Sudionici su se složili kako su mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju članstvom u OECD-u brojne i sadržajne istaknuvši kako već postoji velik interes za brojim ulaganjima u Hrvatsku upravo zahvaljujući perspektivi članstva koja državi dodatno daje socijalnu, zdravstvenu i gospodarsku sigurnost. Također je postignut i zajednički stav oko potrebe dodatne senzibilizacije javnosti oko pozitivnih učinaka članstva i utjecaja na društvo i državu uz potrebnu uključivanja akademske zajednice, organizacija civilnoga društva i predstavnika medija u komunikacijske i slične aktivnosti.