.png)
Zagreb – Na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu održanoj u srijedu provedena je rasprava o utjecaju novih klimatskih politika na sektore poljoprivrede i šumarstva. Sjednica je sazvana uoči klimatskog summita Ujedinjenih naroda koji se održava u Dubaiju, a čiji cilj je globalna procjena klimatskih mjera provedenih u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma.
–Za uspostavljanje ravnoteže između zelenih ambicija planiranih provedbom zakonodavnog paketa “Spremni za 55 posto“, te proizvodnje dostatnih količina hrane i osiguranja primjerenog dohotka za poljoprivrednike, naše proizvođače hrane, ključno je prepoznati izazove, na koje treba odgovoriti adekvatnim Akcijskim planom, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i ukazala na važnost pravovremenog informiranja dionika sektora poljoprivrede i šumarstva o obvezama koje ih u primjeni ovog paketa očekuju u budućnosti. Nadalje, Petir je podsjetila da su startne pozicije Hrvatske dobre kada govorimo o utjecaju poljoprivrede na klimu, jer u odnosu na druge države članice, kako je naglasila, naši poljoprivrednici koriste duplo manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva, no informacije o korištenju i pokrovu zemljišta temelj su za planiranje, a ne samo za izvještavanje.
–Nacionalni cilj smanjenja emisija iz sektora izvan sustava EU-a za trgovanje emisijama iznosi 16,7 posto, a da bismo ovaj cilj ostvarili, potrebni su nam podaci o potencijalu ponora emisija stakleničkih plinova kojima u Hrvatskoj raspolažemo, rekla je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.
Voditelj projekta LIFE CROLIS Domagoj Stjepan Krnjak i članovi projektnog tima predstavili su trenutne rezultate provedbe projekta LIFE CROLIS, čiji cilj je razvoj i uspostava prvog sustava praćenja zemljišta u Republici Hrvatskoj. Kako je istaknuto taj bi sustav, uz alat za izvješćivanje i obračunavanje emisija i ponora stakleničkih plinova iz sektora Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) trebao poslužiti i kao podloga za strateško upravljanje smanjenjem emisija, a hrvatskim institucijama bio bi izvor podataka za izradu planskih dokumenata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
–Specifičnim ciljem 4. Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP 2023. – 2027. planirano je 15 intervencija koje doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek. Dodao je da su zakonodavna rješenja kompleksna, zahtijevaju administrativne napore, dobru komunikaciju između različitih dionika, te da je za donošenje nacionalnih odluka potrebno pripremiti stručne analize kako bi konačna rješenja gospodarstvenicima osigurala pravnu sigurnost za dugoročno planiranje njihovog poslovanja.
U raspravi koja je uslijedila ukazano je na potrebu jasnog utvrđivanja nadležnosti nad provedbom paketa “Spremni za 55 posto“, kako bi se što prije pristupilo potrebnim aktivnostima za provedbu zakonodavnog paketa, a dionicima sektora poljoprivrede i šumarstva ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu njihovog poslovanja novopostavljenim ciljevima. Kako bi se realizirale planirane projektne aktivnosti i omogućilo korištenje ovako prikupljenih podataka za daljnje modeliranje i planiranje sektorskih aktivnosti, ukazano je na potrebu kadrovskog kapacitiranja projektnog tima LIFE CROLIS. Posebno je istaknuto kako obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede ne bi smjela nužno značiti i smanjenje poljoprivrednih aktivnosti, već rast i razvoj ovog sektora treba temeljiti na modernim tehnikama i tehnologijama poljoprivredne proizvodnje koje stvaraju manji ugljični otisak.