.png)
Zagreb – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je u utorak sjednicu s temom „Reforma strukovnog obrazovanja-status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta“. U središtu rasprave bili su modernizacija strukovnih kurikuluma u kontekstu reforme sustava strukovnog obrazovanja te položaj nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta, poput politike i gospodarstva, u strukovnom obrazovanju.
U radu tematske sjednice, uz članove Odbora, sudjelovali su predstavnici Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, predstavnici struke te predstavnici drugih relevantnih institucija.
Sudionike sjednice uvodno je pozdravila predsjednica Odbora Vesna Bedeković koja je je podsjetila kako Odbor aktivno prati aktivnosti vezane za reformu strukovnog obrazovanja. - Strukovno obrazovanje važan je dio sustava srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja obuhvaća 70,9 posto ukupne srednjoškolske populacije, odnosno 135.930 učenika u 290 škola, kazala je Bedeković te ujedno upozorila da današnji sustav strukovnog obrazovanja u RH obilježava zastarjelost nastavnih planova i programa koji ne prate mobilnost mladih na tržištu rada, kurikulumski dokumenti su neujednačeni, što sve ukazuje na potrebu reforme strukovnog obrazovanja i modernizacije strukovnih kurikuluma. Istaknula je kako je trajno unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, a time i strukovnog obrazovanja, od strateške važnosti za razvoj društva, za razvoj gospodarstva te osobni razvoj svih građana Republike Hrvatske.
Podsjetila je kako su temelji reforme strukovnog obrazovanja postavljeni 2018. donošenjem Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje kojim je definiran postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma, kako bi ishodi koje učenici stječu bili u skladu s njihovim osobnim rastom i razvojem, kao i s potrebama ubrzanog gospodarskog razvoja.
Osvrnula se i na rad Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja je donijela Metodologiju izrade strukovnih kurikula, pri čemu je razvijeno preko 130 standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikula. - Reforma strukovnog obrazovanja izazvala je veliki interes struke u smislu koncepta novih strukovnih kurikuluma, stoga je prigoda da se na današnjoj sjednici rasprave različiti aspekti same reforme kao i status općeobrazovnih predmeta, kazala je predsjednica Odbora Bedeković.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih doc. dr. sc. Iva Ivanković govoreći o reformi strukovnog obrazovanja istaknula je da predloženi strukovni kurikuli predstavljaju prijedlog transformacije obrazovanja u ono koje je suvremeno, usmjereno na učenika i na stjecanje znanja i vještina za aktivno uključivanje u svijet rada, profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, kao i uspješniju vertikalnu prohodnost prema visokom obrazovanju.
- Modularna izvedba novog koncepta strukovnih kurikula mijenja tradicionalni pristup obrazovanju, omogućuje veću individualizaciju i fleksibilnost procesa učenja i poučavanja te prilagodbu individualnim potrebama i ritmu svakog učenika, kazala je Ivanković. Naglasila je da je za uspješnu implementaciju potrebna suradnja među nastavnicima različitih struka i područja jer moduli povezuju sadržaje iz različitih područja, čime se smanjuje rascjepkanost sadržaja i potiče multidisciplinarno učenje.
Pojasnila je kako se u skladu s Nacionalnim strukovnim kurikulom donesenim 2018., strukovni kurikuli sastoje od općeobrazovnog i strukovnog dijela, a općeobrazovani dio od obveznih općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta koji se mogu izvoditi u strukovnom dijelu kvalifikacija. Navela je također kako se 10 novih strukovnih kurikula u školskim godinama 2022./2023. i 2023./2024. provode eksperimentalno u 9 srednjih strukovnih škola koje su imenovane regionalnim centrima kompetentnosti.
Također je upoznala sudionike sjednice kako je u sklopu reforme izrađeno 148 dokumenata, 146 strukovnih kurikula te Prijedlog općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama, kao i prijedlog modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama.
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih sredinom svibnja o.g. je na javnom savjetovanju objavilo svih 148 dokumenata, a rok za dostavu komentara o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2., zbog velikog interesa javnosti, bio je produžen do 19. lipnja 2024., kazala je Ivanković.
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih dao je prikaz osnovnih karakteristika strukovnog obrazovanja te ukazao na osnovne probleme zbog kojih je potrebna reforma, a to su zastarjelost nastavnih planova i programa, predmetna rascjepkanost, pa tako sada 146 novih kurikula mijenja 248 starih nastavnih planova i programa.
Istaknuo je kako su u izradi strukovnih i sektorskih kurikula sudjelovali ne samo djelatnici Agencije, već i preko 1200 vanjskih suradnika. - Izrađeno je 108 standarda zanimanja istraživanjem tržišta rada i analizom preko 1400 anketa poslodavaca i radnika, kazao je Živčić.
Naglasio je kako moduli integriraju različite sadržaje i vještine iz tradicionalnih predmeta, smanjujući rascjepkanost i omogućujući interdisciplinarno učenje što pomaže učenicima u povezivanju znanja iz različitih područja u smislene cjeline koje su relevantne za njihovu buduću profesiju, cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u društvu. Nadalje, pojasnio je da modularna nastava uključuje značajan udio praktičnog rada, gdje učenici primjenjuju teorijska znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama.
Izv.prof.dr.sc. Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca govorio je o gospodarskoj perspektivi reforme strukovnog obrazovanja. Osvrnuo se na stanje tržišta rada u Hrvatskoj, aktualne demografske pokazatelje, te ulogu strukovnog obrazovanja i reforme strukovnog obrazovanja.
Posebno je istaknuo kako trenutno tržišta rada u Hrvatskoj karakterizira rekordno niska nezaposlenost koja je u kolovozu 2023. iznosila 5,99 posto, no s druge strane postoji velika potreba za radnicima, pa je tako u Hrvatskoj 2023. bilo zaposleno više od 115 tisuća stranih radnika. - Hrvatska je suočena i s demografskim slomom i predviđa se da će do 2050. imati za petinu manje stanovnika, kazao je. Također je iznio podatke prema kojima je u posljednjih 10 godina primjetan pad učenika u osnovnim školama za oko 7,79 posto, te za 18,26 posto u srednjim školama. Nadalje, naglasio je da radno aktivno stanovništvo pada stopom od 0.1 posto godišnje do 2035.
Govoreći o ulozi strukovnog obrazovanja Balković je kazao kako je interes „strukovnjaka“ za studiranje je 72 posto i u stalnom je porastu, pa je tako u visokom obrazovanju upisano oko 48 posto studenata na društvene i humanističke studije, a 36 posto na tehničke, prirodne i biotehničke studije. Balković je istaknuo kako strukovne programe treba učiniti relevantnima u odnosu na aktualne i buduće potrebe svijeta rada, a obvezne predmete državne mature pokriti u četverogodišnjim strukovnim programima u jednakoj mjeri kao i kod općih gimnazija te pojačati izbornost (modularnost) strukovnih programa.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali članovi Odbora i ostali zastupnici te predstavnici struke i drugih relevantnih institucija. Sudionici su složni kako je reforma strukovnog obrazovanja potrebna, ali ne na štetu općeg obrazovanja, te je potrebno voditi računa da se iz modularne nastave ne izostave općeobrazovni predmeti poput povijesti, politike i gospodarstva, ali i biologije.