Zagreb – Odbor za poljoprivredu je u ponedjeljak održao svoju 80. sjednicu koja je bila posvećena temi mladih poljoprivrednika, čime se uključio u obilježavanje Europske godine mladih.
Predsjednica Odbora Marijana Petir uvodno je rekla kako je bolje pozicioniranje i prepoznavanje značaja položaja mladih poljoprivrednika ključ opstanka poljoprivrede i ruralnih područja kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji.
–Nova financijska perspektiva EU-a je osigurala mladim poljoprivrednicima potpore za pokretanje poljoprivrednog posla koja su duplo veće od dosadašnjih i mogu ići i do 100 000 eura, no novac sam po sebi nije dostatan, stoga je ključno prepoznati i rješavati izazove koji koče generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, poput pristupa poljoprivrednom zemljištu, proizvodnim resursima, kapitalu, financijskim instrumentima, znanju i edukciji, te dostupnosti komunalne, socijalne i društvene infrastrukture, posebno širokopojasnog interneta koji su nužni za ostanak mladih na selu, istaknula je Petir.
Također je podsjetila kako je na prijedlog Odbora za poljoprivredu prihvaćen amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je povećan broj bodova za mlade poljoprivrednike kako bi oni ostvarili prednost pri zakupu poljoprivrednog zemljišta jer je bez poljoprivrednog zemljišta teško razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Nadalje, Petir je naglasila kako je Izvješće Europskog revizorskog suda pokazalo da potpora mladim poljoprivrednicima često nije bila dobro definirana te je ukazano na potrebu boljeg usmjeravanja mjera za mlade poljoprivrednike jačanjem procjene potreba i postavljanjem ciljeva, ali i poboljšanjem sustava za praćenje i evaluaciju.
–Sve manje ljudi želi baviti poljoprivredom, smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstava, a primjetan je i trend pada broja mladih na ruralnim područjima, što je uvjetovano neprofitabilnošću poljoprivredne djelatnosti, visokim cijenama i ograničenom dostupnošću poljoprivrednog zemljišta, nedostupnošću kapitala, novih znanja i tehnologija, administrativnim preprekama i percepcijom poljoprivrednog sektora, upozorila je članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić. Predstavljajući glavne zaključke Izvješća Europskog revizorskog suda o mladim poljoprivrednicima rekla je kako bi se mjere za mlade poljoprivrednike trebale temeljiti na njihovim stvarnim potrebama za što su potrebne detaljnije analize na razini EU-a i država članica, ali i praćenje postignutih rezultata, čime bi se osigurala učinkovitost njihova korištenja.
–Generacijska obnova jedan je od devet specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike i strateški cilj nacionalne poljoprivredne politike i nacionalne politike obnove i revitalizacije ruralnih područja kao i drugih politika, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Dodala je kako je uz 2 posto sredstava koja su iz omotnice za izravna plaćanja namijenjena mladim poljoprivrednicima, Nacionalnim strateškim planom osigurana paušalna potpora od 75 000 eura za pokretanje poljoprivredne djelatnosti čime se planira obuhvatiti 1035 poljoprivrednika. Također je rekla kako je putem financijskih instrumenata do sada ugovoreno 717 milijuna kuna financijskih sredstava, pri čemu, kako je navela, udio mladih poljoprivrednika koji iste koristi 23 posto. Vučković je dodala i kako je u novom financijskom razdoblju planirano neograničeno korištenje financijskih instrumenata za kupnju poljoprivrednog zemljišta.
–Maksimalna potpora za projekte mladih poljoprivrednika u novom programskom razdoblju može iznositi i do 80 posto intenziteta, dodatna prednost dana im je i kroz odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu zahvaljujući Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora, dok je 77 milijuna kuna osigurano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za digitalizaciju, preciznu poljoprivredu i sljedivost proizvoda, zaključila je Vučković.
U raspravi je organizator AgroStartup konferencije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Danijel Koletić ukazao na potrebu provođenja analize o potrebama mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj te je ukazao na važnost pravovremene dostupnosti informacija i pristupa edukacijama, ali i veću usmjerenost financijskih instrumenata prema mladim poljoprivrednicima. Na probleme u realizaciji osiguranja dostupnosti širokopojasnog interneta u ruralnim područjima, zbog nepostojanja zakonske regulative o linijskoj infrastrukturi, upozorio je zastupnik Siniša Jenkač koji je pohvalio mjere koje se provode kao i iskoristivost sredstava iz EU fondova, što se, kako je naveo, prema izvješću Europskog revizorskog suda odvija bez utvrđenih pogrešaka.
Potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac je istaknula kako je mjera kojom se podupiralo prenošenje poljoprivrednih gospodarstava na mlade poljoprivrednike stvorila novi sloj siromašnih građana Hrvatske te dodala kako mladi poljoprivrednici zbog nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta nisu u mogućnosti realizirati svoje poslovne planove. Ukazala je i na problem nerazmjera sredstava koje države članice koriste za revitalizaciju svojih ruralnih područja.
Najbolji mladi poljoprivrednik u 2022. godini Ilija Jurić je rekao kako je potrebno pronaći modele za olakšanje rada mladih poljoprivrednika, poput poticaja za samozapošljavanje, poticaja za brendiranje proizvoda ili osiguranje financijskih sredstava za predfinanciranje projekata, kako od strane države, tako i od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave. Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić ukazao je na potrebu nastavka projekata u koje su uključeni znanstvena zajednica, Savjetodavna služba i lokalni proizvođači, jer isti mogu dati odgovor na izazove koji stoje pred poljoprivrednicima. Također je ukazao i na važnost cjeloživotnog učenja, ali i važnost funkcionalne infrastrukture na ruralnim područjima.
Goran Vrabec kao najbolji mladi poljoprivrednik u 2021. godini je govorio o potrebi prilagodbe kreditnih mjera, a vezano uz rokove za utrošak sredstava koji predstavljaju ograničenje zbog kojega, kako je naglasio, neki poljoprivrednici nisu u mogućnosti ta sredstva koristiti. Upozorio je i na uvjete iz mjere 6.3.1 kojima je obveza da 50 posto investicije bude usmjereno prema održivim izvorima energije i digitalizaciji što je početnicima koje nemaju osnovna sredstva za rad u poljoprivredi itekako ograničavajuće. Govoreći o nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta, najbolji mladi poljoprivrednik u 2018. godini, Ivan Gašić je istaknuo kako je ograničavanje uvjetnog grla po hektaru uništilo hrvatsko stočarstvo, a stočarima nisu osigurani uvjeti za proširenje njihove proizvodnje jer ni privatno poljoprivredno zemljište više nije dostupno. Upoznao je prisutne sa svojim primjerom navodeći da, ukoliko u zakup ne dobije poljoprivredno zemljište, neće više moći nastaviti s proizvodnjom te će morati zatvoriti svoju farmu mliječnih krava.
Pročelnica za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Silva Wendling je rekla, govoreći o potpori mladim poljoprivrednicima, kako županija provodi posebne mjere potpore za mlade poljoprivrednike, čiji intenzitet iznosi 70 posto, a za ekološke proizvođače i do 80 posto potpore. Istaknula je također i kako je županija osigurala potpore za prvo osnivanje OPG-a kojima dvije godine pokriva trošak mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a dodatnim sredstvima potiče se i prerada poljoprivrednih proizvoda.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić je upozorila na činjenicu kako depopulacija ruralnog prostora ima negativan utjecaj i na iskorištenost resursa na ruralnim područjima te u tom smislu, prema njezinim riječima, poljoprivreda može biti važan segment za revitalizaciju ruralnih područja, pa je iz tog razloga potrebna i međuresorna, ali i suradnja s lokalnom i regionalnom upravom. Josip Jagodar, predsjednik Savjeta za mlade Republike Hrvatske je govorio o anketnom istraživanja o životnim uvjetima i prilikama za mlade na ruralnim i udaljenim područjima te istaknuo kako su rezultati istog u pripremi dodajući kako se naglasak treba staviti na aktivno i stručno savjetovanje mladih poljoprivrednika, dostupnost poljoprivrednog zemljišta kao i osiguranje potpora za mlade koji se žele uključiti u poljoprivrednu proizvodnju.
Predsjednik LEADER mreže Hrvatska Milan Medić je istaknuo kako su razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede ograničeni nedostatkom preradbenih kapaciteta i davanjem prednosti ratarskoj proizvodnji pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta, što je, kako je naglasio, od Hrvatske stvorilo izvoznika sirovine. Zastupnica Ankica Zmaić je pohvalila mjere Ministarstva poljoprivrede za mlade poljoprivrednike jer se, kako je rekla, po povećanju njihovog broja u Hrvatskoj, vidi da te mjere daju rezultate.
Ministrica Vučković je odgovarajući na pitanje rekla kako se kroz Mjeru 16 financiraju projekti koji mogu povezati znanost, savjetovanje i lokalne proizvođače, a kako je navela, otvorena je i za razgovor da se te aktivnosti financiraju i iz Državnog proračuna. –U budućnosti je potrebno spriječiti stvaranje umjetnih uvjeta kod korištenja EU sredstava, a promjene u operaciji 6.3.1. nastale su zbog dodatnih sredstva, čije korištenje je vezano uz udovoljavanje posebnim uvjetima. Strategijom poljoprivrede određeni su strateški prioriteti hrvatske poljoprivrede, a s istima su usklađene i odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kazala je Vučković. Dodala je i kako je Nacionalnim strateškim planom dostupnost savjetodavnih usluga postala prioritet kao i izgradnja kvalitetnog i učinkovitog savjetodavnog sustava koji će obuhvatiti znanstvenu, stručnu i savjetodavnu zajednicu, za što su osigurana i financijska sredstva. Govoreći o generacijskoj obnovi rekla je kako se ona u kontinentalnoj Hrvatskoj obnavlja brže nego u jadranskoj Hrvatskoj te da podržava svaku inicijativu za osiguranje dostupnosti širokopojasne mreže velikog kapaciteta u ruralnim područjima.
Članica revizorskog suda Ivana Maletić je zaključno ukazala na važnost daljnjeg organiziranja zajedničkog rada znanstvenih institucija, Ministarstva poljoprivrede, savjetodavne službe, poljoprivrednika i lokalne i regionalne samouprave koji bi obuhvatio sve kriterije i potrebe na terenu i kojim bi se identificirali ključni problemi i osigurala provedba brzih i učinkovitih aktivnosti. –Ovime je potrebno obuhvatiti i objedinjavanje svih podataka o aktivnostima i financijskim sredstvima koja se ulažu, a kako bi se osigurala usporedivost nacionalnih i europskih mjera i kako bi mladi poljoprivrednici mogli na jednom mjestu naći informaciju koja im sredstva i pod kojim uvjetima stoje na raspolaganju, zaključila je Maletić.