.png)
Zagreb - Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak sjednicu koju je posvetio temi edukacije volontera u sportu te njihovoj važnoj ulozi u cijelom sustavu sporta na svim razinama.
Na sjednici su sudjelovali i predstavnici krovnih sportskih udruženja, sportskih saveza, Ministarstva turizma i sporta i Kineziološkog fakulteta.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović kazala je kako je Odbor za obitelj, mlade i sport, kao matično tijelo, ovom sjednicom zaključio ciklus tematskih sjednica posvećenih sportu u ovome sazivu. Istaknula je da se kroz rasprave moglo vidjeti da problema u sportu ima, ali da se ipak polako rješavaju. - U sustavu sporta volonterstvo zauzima vrlo važno mjesto, volonteri osnivaju sportske klubove i njima upravljaju, a krovne sportske organizacije na volontere se oslanjaju u organizaciji najvećih sportskih priredbi, kazala je Vučemilović, istaknuvši kako je potrebno pomoći ljudima koji imaju volje pomagati u svojim lokalnim zajednicama kako steći više znanja za obnašanje funkcija kojih su se prihvatili.
Morana Paliković Gruden, potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora istaknula je da u hrvatskom sportu radi mnoštvo volontera koji su zadnjih desetljeća značajno doprinijeli razvoju sporta te da je Hrvatska po organizaciji velikih sportskih priredbi u samom vrhu s obzirom na veličinu zemlje. – Ipak, potrebno je strateškim planovima omogućiti da se taj sustav volontera uredi, pronaći načine kako te ljude osposobljavati, kako udrugama okupljenim oko sportova pokazati put, a za što su im potrebni znanje i informacije, kako o svim vještinama potrebnim u sportu, tako i o suštini sportskih natjecanja. Osvrnula se i na volonterizam navijačkih udruga, kao i roditelja djece koja se bave sportom.
Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač kazao je kako je HOO spreman preko Hrvatske olimpijske akademije, u suradnji s Kineziološkim fakultetom i pojedinim obrazovnim ustanovama, dogovoriti suradnju da se što više ljudi uključi u sport putem volontiranja s obzirom da sportu nedostaje puno kadra. Pojasnio je kako bi akademija izradila obrazovni dio, a odredila bi se i grupa ljudi koja bi provodila edukaciju. - U manjim mjestima se sve bazira na volonterima te je takva edukacija bitna, pogotovo cjeloživotna edukacija, kazao je Krajač.
Osvrnuo se i na volontiranje roditelja, koji na žalost to rade samo dok su njihova djeca prisutna, zatim na navijače, koji volontiraju u sportu, ali i drugdje jer su organizirana skupina, te dragovoljce koji se sami javljaju za volontiranje za velike sportske priredbe.
Ivana Aničić iz Hrvatskog akademskog sportskog saveza dala je prikaz rada HASS-a na volonterskim programima, istaknuvši kako je plan treninga za volontere primijenjen već na 30 međunarodnih natjecanja, a on se i dalje usavršava. Spomenula je Europske sveučilišne igre koje su održane u Zagrebu i Rijeci 2016., kao prijelomni događaj za primjenu toga programa. – Osnovali smo i Odbor za rad s volonterima i uveli godišnju nagradu za volontera koji doprinosi razvoju studentskog sporta, kazala je Aničić, dodavši kako u trening volontera treba puno više uložiti, dati volonteru što više informacija, jer od volontera koji ne zna, nema nikakve koristi.
Aničić je govorila i o nacionalnoj volonterskoj i leadership akademiji UniSport ViLA koja je zamišljena kao središte i poveznica organiziranih sportskih volonterskih programa gdje organizatori i volonteri mogu usavršiti svoje vještine ali i podijeliti iskustva, a predavači su iskusni sportski djelatnici (rukomet, nogomet, košarka, vaterpolo, tenis itd.).
Pojasnila je kako HASS danas ima UniSport bazu preko 3.000 volontera koja obuhvaća volontere na sportskim natjecanjima, one koji su angažirani kratkoročno, odnosno od 2 do 3 tjedna i volontere u radu sastavnica, koji rade kontinuirano više od 3 mjeseca, te se za njih provode dulji treninzi. – HASS surađuje i s drugim nacionalnim savezima, Hrvatskim rukometnim savezom, Hrvatskim košarkaškim savezom, Hrvatskim teniskim savezom, Hrvatskim vaterpolo savezom, Hrvatskim nogometnim savezom i organizatorima sportskih manifestacija, dodala je. – Edukacije su polazište, jer ako je volonter pripremljen, sve se može napraviti, ono jednino što nedostaje su financijska sredstva, istaknula je Aničić.
Predsjednica Odbora Vučemilović je u vezi s tim predložila da se više koriste sredstva fondova EU za regionalni razvoj, uz prethodno dobro pripremljene projekte.
U raspravu koja je uslijedila uključila se i Lidija Petrinović s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu koja je naglasila da fakultet sa studentima već radi mini edukacije, te da će KIF biti na raspolaganju i HOO i Paraolimpijskom odboru za daljnje specifične edukacije, za specifične sportove i specifičnu populaciju, a njihovi stručni profesori s različitih područja, mogu održati predavanja i radionice.
Damir Juren, predsjednik Hrvatskog saveza boćanja osoba s invaliditetom (HSBI) iz svojeg iskustva rada u Savezu naglasio je kako su volonteri s iskustvom iz sporta važni, jer razumiju sport i brže se uključuju u natjecanjima, poput onih s kineziološkog fakulteta. – Za svaki treninig osoba s invaliditetom su potrebni volonteri jer oni sudjeluju ne samo u pripremi terena, već su i pomoćni treneri od procesa treninga do odlaska na natjecanja, kazao je Juren.
Nikola Vincetić iz Hrvatskog akademskog sportskog saveza također je naglasio da vrijednost volonterskog rada u sportu treba podići, a Adela Čuljko voditeljica službe za potporu sporta iz Ministarstva turizma i sporta informirala je sudionike sjednice s aktivnostima radne skupine za izradu Nacionalnog plana za razvoj volonterstva. - U području volonterstva sport će biti zastupljen, uključujući i edukaciju, a sam Plan bit će dobra podloga i za financiranje iz EU fondova za koje će uskoro biti objavljena dva natječaja.
- Tri stvari su bitne, volonteri, klubovi i stručni kadar, kao i svakodnevni volonterizam poglavito u manjim sredinama, kazao je Dubravko Ižaković iz Športske zajednice Osječko-baranjske županije koja je proglašena Europskom regijom sporta 2024.
Matej Bagarić iz Hrvatskog sportskog saveza gluhih naglasio je da je Hrvatska možda jedina država kojoj je volonterizam „zaglavni kamen“ sporta te da treba naći način kako se odužiti volonterima.
Potpredsjednica HOO-a Morana Pavliković Gruden u zaključnom obraćanju je naglasila nekoliko važnih koraka koji bi doprinijeli uređenju i vidljivosti sustava volontera u sportu: da se taj sustav prepozna kao sustav volontera i kad se raspravlja o sportu, da se govori i o volonterima; da se provede istraživanje koje su sve to forme volonterskog rada u sportskim organizacijama; da se uspostavi popis volontera te da edukativni programi omoguće neku vrstu licence.
Glavni tajnik HHO Krajač još je jednom naglasio da u sportu nedostaje kvalitetnih ljudi i volontera koji rade operativno tehničke stvari. – Predsjednici saveza su većinom volonteri, glavni tajnici su ili volonteri ili plaćeni, ali imaju veliku odgovornost, imaju pravo potpisa, imaju sredstva, kazao je Krajač, dodavši kako bi trebalo zakonski urediti položaj volontera na liderskim pozicijama kako bi se zaštitili od odgovornosti.