Zagreb - Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac je u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske održala okrugli stol pod nazivom „Digitalno nasilje nad ženama – između zakona i stvarnosti“.
Potpredsjednica Sabina Glasovac okupila je predstavnice i predstavnike državnih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva s ciljem jačanja zaštite žena od nasilja u digitalnom prostoru te usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Otvarajući okrugli stol, potpredsjednica Glasovac je istaknula važnost sustavnog pristupa problemu digitalnog nasilja i međuresorne suradnje svih nadležnih institucija te naglasila:
- Na razini Europske unije čak 70 posto žena i djevojčica doživjelo je neki oblik online uznemiravanja, a svaka je žena barem jednom u životu iskusila psihičko ili fizičko nasilje. Najčešće žrtve digitalnog nasilja su mlade žene između 18 i 29 godina, dok mnoge prvo digitalno zlostavljanje dožive već s 14 godina. Nasilje u virtualnom prostoru nije ništa manje stvarno od onog koje se događa iza zatvorenih vrata, samo je podmuklije jer ne prestaje jednim klikom. Jednom objavljeni sadržaji, poput intimnih fotografija bez pristanka, prijetnji ili uvreda, ne nestaju. Oni ostaju prisutni mjesecima, pa i godinama, šire se, vraćaju i dovode do sekundarne viktimizacije.
Potpredsjednica Glasovac je nadalje istaknula kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u svoje zakonodavstvo unijela posebno kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja.
U uvodnom dijelu sudionicima su se obratile Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske i Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije koje su zahvalile Potpredsjednici na organizaciji okruglog stola jer je međuresorna suradnja aspekt koji često nedostaje u praksi, a bez njega sve ostaje na teoriji.
- Online nasilje se odvaja od offline nasilja iako smo svjesni da je ono kontinuirano i prerasta iz jednog oblika u drugi, kazala je Šušak te upozorila kako se često osnova za digitalno nasilje nalazi u stvarnom životu. - Kad je riječ o nasilju nad djevojčicama ono se kontekstuira u okviru vršnjačkog nasilja te ga se na takav način relativizira, ono nije rodno neutralno poglavito kad je riječ o dijeljenju spolno eksplicitnog sadržaja kojeg se sporo uklanja, naglasila je Šušak.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je već naglašavala kako digitalno nasilje postaje jedan od glavnih oblika nasilja nad ženama, s izraženom tendencijom rasta diljem Europske unije. U siječnju 2023. započela je provedbu međunarodnog EU-projekta be-SAFE kojeg je zamjenik pravobraniteljice Kristijan Kevešević prezentirao. - Već drugu godinu za redom provodimo projekt be-SAFE u cilju podizanja svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja. Projekt se provodi u tri zemlje – Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu, naglasio je Kevešević. Pojasnio je da su osmišljeni edukacijski programi za učenike, pripadnike policije i socijalne radnike, a sami rezultati će biti prezentirani u prvom kvartalu 2026. godine. Projekt je prepoznat kao primjer dobre prakse na razini Europske mreže tijela za jednakost. - Jedna od preporuka Pravobraniteljice iz Izvješća iz 2024. godine je da se poduzme preispitivanje hrvatskog zakonodavstva s odredbama Direktive, kazao je Kevešević. - Pravni okvir je znatno unaprijeđen kroz recentne zakonodavne izmjene no smatramo da ima još uvijek prostora za napredak osobito na području primarne prevencije i na području sudske politike kažnjavanja koja je preblaga, zaključio je.
U ime institucija govorile su Vedrana Šimundža Nikolić iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Sandra Batlak iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Državna tajnica Šimundža Nikolić prezentirala je najnovije izmjene iz svog djelokruga kao što su unošenje femicida u kazneni zakon, brisanje spolnog uznemiravanja kroz „dulje vrijeme“. Naglasila je da je u jednom djelu kaznenih djela hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s Direktivom, a da se dijelom treba uskladiti. - Rana prosudba i procjena ugroze najvažnija je kod digitalnog nasilja nad ženama jer se kod ovakvih djela mora reagirati brzo kao što je skidanje spornog sadržaja s interneta čime umirujemo žrtvu i dozvolimo joj da pokrene kazneni postupak bez dodanog straha.“ zaključila je Šimundža Nikolić.
U nastavku programa predstavljena je Analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2024/1385, koju su izradili stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske i uz podršku Europskog ženskog lobija.
Rezultate i ključne nalaze Analize iznijeli su prof. dr. sc. Snježana Vasiljević (putem video veze), prof. dr. sc. Maja Munivrana i prof. dr. sc. Zoran Burić, koji su predstavili pravne aspekte Direktive, kaznenu i procesnu dimenziju te ocijenili razinu usklađenosti hrvatskog pravnog okvira s europskim standardima.
Drugi dio okruglog stola bio je posvećen primjerima iz prakse i predstavljanju istraživanja o digitalnom nasilju nad ženama u Hrvatskoj.
Bojana Genov iz Centra za zdravo odrastanje „Idem i ja“ Mali Lošinj naglasila je kako su škole nepripremljene na digitalno nasilje. - Digitalno nasilje smatra se kao kršenje bontona, nepristojnost i na taj način se i tretira, ne postoji prepoznavanje rodne dimenzije, ističe Genov.
Katarina Križan iz udruge „Domine“ iz Splita iznijela je šokantne, još neobjavljene rezultate istraživanja u Hrvatskoj o rodno uvjetovanom digitalnom nasilju nad ženama provedeno u sklopu projekta Safe Click ++ provedenog na 542 žene iz različitih dijelova Hrvatske u dobi od 18 do 55 godina. - „Ključni rezultat istraživanja pokazuje kako je 75,8 posto žena, dakle tri od četiri, prijavilo da je tijekom života doživjelo barem jedan oblik digitalnog nasilja, kazala je Križan. - Međutim, što je još važnije te žene su u prosjeku prijavile gotovo pet različitih oblika nasilja. Dakle, riječ je o iskustvima koja se ponavljaju i često nadovezuju, istaknula je. Što se tiče počinitelja, kazala je da je u 54 posto slučajeva to bila nepoznata osoba, a tek onda slijede poznanici, osobe upoznate online i bivši partneri.
S druge strane rezultati online istraživanja nasilja nad ženama u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u organizaciji udruge „Hera“ iz Križevaca, koje je obuhvatilo 350 žena, pokazuje da je preko 30 posto ispitanica doživjelo neki od oblika online nasilja koje se najčešće pojavljuje nakon prekida veza. - Žene u maloj mjeri prijavljuju digitalno nasilje jer ga ne prepoznaju kao nasilje, staknula je Marina Švaljeg Jažić.
Švagelj Jažić je nadalje navela kako najčešći oblici digitalnog nasilja kod korisnica idu u smislu kontrole bivših partnera koja jača prekidom odnosa i često se sakrije pod brigu o djetetu, a institucije nisu spremne propitkivati dobru namjeru. - Jedna naša korisnica je na dnevnoj bazi od bivšeg partnera dobivala preko pedeset poruka koje nisu bile ugodne, ali nisu imale prijeteći sadržaj te joj je na policiji rečeno da nema osnove za kazneno djelo već da može blokirati pozive, što naravno nije moguće zbog skrbništva nad djetetom, kazala je Marina Švaljeg Jažić.
Zastupnica Ivana Kekin osvrnula se na zaštitu djece u digitalnom prostoru. - Djevojčice su izložene digitalnom nasilju i u svom domu kroz online grooming, pobuđivanje osjećaja srama, ucjenjivanja, a ne samo izvan doma gdje ih se štiti, naglasila je Kekin te također dodala kako su ženske javne osobe izloženije digitalnom nasilju što pokazuje i primjer Finske gdje su ministrice deset puta izloženije digitalnom nasilju od muških kolega, ali i u Hrvatskoj je slično. - Mizogine riječi i prijetnje se smatraju dijelom posla te ih se u potpunosti normalizira, zaključila je Kekin.
U završnom dijelu potpredsjednica Sabina Glasovac zahvalila je svim sudionicima na sudjelovanju, istaknuvši važnost kontinuiranog dijaloga između zakonodavne vlasti, stručne zajednice i civilnog društva u cilju stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja za žene.
Zaključci i preporuke izneseni tijekom rasprave poslužit će kao temelj za daljnje korake u unaprjeđenju zakonodavnog i institucionalnog sustava te u provedbi mjera prevencije i zaštite od digitalnog nasilja nad ženama.
Snimka okruglog stola dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/live/e6Lh1aniqfE