Zagreb – Rak dojke najčešći je oblik malignog oboljenja i treći maligni uzrok smrtnosti u žena, stoga prevencija zauzima visoko mjesto u izlječenju ove bolesti, rekla je potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac na sastanku s predstavnicima pet udruga koje se bave oboljelima od raka dojke, a u prigodi obilježavanja listopada kao mjeseca koji je posvećen borbi protiv raka dojke.
Na sastanku su sudjelovali: predsjednica udruge Europa Donna Vesna Ramljak, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, dopredsjednica udruge Nismo same Goranka Perc, dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka Tatjana Nemeth Blažić, stručna tajnica iz Hrvatske lige protiv raka Gordana Horvat Modrušan, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina, članica Koalicije udruga u zdravstvu i predsjednica udruge IGET Iva Kirac, izvršna direktorica udruge Sve za nju Ljiljana Vukota i koordinatorica udruge Sve za nju Gordana Heidler.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 2928 novih slučajeva raka dojke (stopa 145,6/100.000), a od ove zloćudne bolesti u 2023. godini umrlo je čak 707 žena (stopa 35,5/100.000), s tim da je u Hrvatskoj jedna od pet oboljelih žena mlađa od 50 godina u trenutku postavljanja dijagnoze. Posljednjih dvadesetak godina incidencija raka dojke u Hrvatskoj je u porastu, dok je trend smrtnosti posljednjih osam godina u padu, i to za 25 do 30 posto u odnosu na godine s najvećim brojem umrlih žena. Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, no najznačajniji rizični čimbenici su dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje nakon 30. godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnica te prethodna bolest dojke.
Sudionici sastanka pozvali su žene, ali i muškarce, na redovite samopreglede, preventivne specijalističke preglede, mamografski i ultrazvučni pregled kako bi se rak dojke otkrio u ranom stadiju kada su šanse za njegovo izlječenje puno veće. –Rak dojke najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, no sve je više mlađih žena, njih dvadeset posto, u dobi od 20 do 50 godina, koje obolijevaju od raka dojke, istaknuto je na sastanku.
Udruge su predstavile trenutačno stanje tretmana raka dojke u hrvatskom zdravstvu te manjkavosti i potrebe za unaprjeđenje sustava liječenja te bolesti.
Vesna Ramljak ukazala je na brojne probleme s kojima se susreće u svom radu, od dezinformacija kojima su žene izložene u komunikaciji o toj zloćudnoj bolesti do toga da su oboljele žene nerijetko stigmatizirane i stavljene u neravnopravan položaj u svom profesionalnom okruženju, ali i na slabu dostupnost preventivnih pregleda i liječenja izvan većih medicinskih centara i u ruralnim sredinama.
O nejednakom pristupu zdravstvenoj skrbi govorila je i Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Nismo same i pokretačica projekta besplatnog taksi prijevoza na kemoterapiju žena oboljelih od raka. –Slaba prometna povezanost otoka, ali i drugih mjesta na kopnu, niske plaće i mirovine imaju značajan utjecaj na slabu dostupnost pravovremenog otkrivanja i liječenja ove bolesti. S druge strane, pak, imamo problem slabog odziva žena na već naručene preglede, rekla je Kalogjera.
Skrenuvši pozornost i na pojavnost ove vrste raka kod muškaraca, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina ustvrdio je kako Nacionalni strateški okvir protiv raka nažalost nije zaživio. –Nemamo onkološku mrežu ustanova, ne pratimo ishode liječenja, upitni su kako pravovremenost tako i racionalno trošenje resursa, naglasio je Belina.
Ljiljana Vukota, psihologinja i izvršna direktorica udruge Sve za nju, smatra kako je Nacionalni program za rano otkrivanje raka dao kvalitetan doprinos u borbi protiv raka, ali da je potrebno izgraditi kvalitetniji sustav, urediti ne samo zakonodavstvo, nego i pravila i protokole. –Kako bismo dobili širu platformu u borbi protiv raka dojke, okupljamo se oko Zagrebačke deklaracije 2024., dokumenta koji potpisuje 25 udruga iz deset zemalja srednje i istočne Europe i koji se primarno bavi problemom nejednakosti u dostupnosti zdravstvene skrbi i ishodima liječenja.
-U svim segmentima ima prostora za poboljšanje sustava liječenja, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj prevenciji, zaključila je Tatjana Nemeth Blažić i dodala kako je općenito potrebno poboljšati Nacionalni strateški okvir te dovršiti projekt onkološke mreže, koji je vrlo složen i pun izazova, a dio kojega je i informatizacija u zdravstvu.
Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac istaknula je kako je upoznata s radom nevladinih udruga koje se bave ovom problematikom te im se zahvalila na njihovom dosadašnjem radu bez kojeg pad mortaliteta od 6,7 posto u posljednjih sedam godina ne bi bio moguć. –Kao zastupnica u Hrvatskom saboru stojim vam na raspolaganju za prijedloge unaprjeđenja zakonodavnog okvira, istaknula je potpredsjednica Glasovac te naglasila važnost održavanja redovnih radnih sastanaka s udrugama koje se bave svim aspektima prevencije i liječenja raka dojke. Zahvalila se svim predstavnicama udruga te pozvala na snažniju zajedničku suradnju civilnog sektora, javnozdravstvenog sustava i zakonodavne vlasti.