Miro Kovač sudjelovao na međuparlamentarnom sastanku u organizaciji Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta

Bruxelles - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač sudjelovao je na međuparlamentarnom sastanku koji se održao u organizaciji Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta s ciljem razmjene mišljenja i stajališta o budućnosti Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije, Brexitu te o budućnosti politike proširenja i politike susjedstva Unije.

Sastanak je okupio zastupnike iz 20 država članica Europske unije i Europskog parlamenta radi razmjene mišljenja o jačanju Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije i s tim u vezi prijedlogom Europske komisije za prelazak s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću u tri područja vanjske politike – ljudskih prava, sankcija i civilnih misija.

Sudionici sastanka su s glavnim pregovaračem Europske unije Michelom Barnierom raspravljali o budućim odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexit-a, a s povjerenikom za Europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom o budućnosti politike proširenja i politike susjedstva Unije. Tijekom sastanka predstavljeno je i Godišnje izvješće o provedbi Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač govorio je o sve tri teme međuparlamentarnog sastanka . Vezano uz pitanje jačanja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, osvrnuo se na trenutačne izazove poput migracija i stanja na Crnom moru, te je u tom kontekstu naglasio važnost jedinstvenog djelovanja Unije, ali  i važnost nastavka suradnje NATO-a i EU-a. U vezi s Brexitom,  Kovač je izrazio sumnju u  postojanje određenog rizika da bi neke države mogle slijediti model Brexita ukoliko se pokaže da Ujedinjena Kraljevina funkcionira  i nakon Brexita. Govoreći o politici proširenja, osvrnuo se na pregovore Hrvatske i EU-a te naglasio da je samo proces ratifikacije Ugovora o pristupanju trajao dvije godine.  Konstatirao je da se ne bi trebalo dozvoliti da se bilateralni sukobi “uvoze” u Europsku uniju, osvrnuvši se pritom na pitanje razmjene teritorija između Srbije i Kosova.