Moldavija - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović i zamjenica člana Izaslanstva Sandra Krpan sudjelovali su na promatranju predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Europskoj uniji u Moldaviji u okviru Kratkoročne promatračke misije PS OESS-a.
Promatračka misija Parlamentarna skupština OESS-a prati izbore u Moldaviji od 1994., a posljednji puta pratila je prijevremene parlamentarne izbore 2021.. Nakon izbornog dana ovogodišnjih predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Moldavije EU, Misija je dala svoju ocjenu izbora vodeći se demokratskim obvezama sadržanim u Kopenhaškom dokumentu OESS-a iz 1990., s fokusom na temeljne komponente izbornog procesa, kao što su registracija birača i kandidata, aktivnosti i financiranje kampanje te izborna administracija.
Prema procjeni Misije, predsjednički izbori i ustavni referendum bili su dobro vođeni, a natjecatelji su slobodno vodili kampanju u okruženju koje karakterizira zabrinutost zbog nedopuštenog stranog uplitanja i dezinformiranja. S druge strane, rečeno je da uvjeti kampanje nisu dopuštali jednake uvjete za sve natjecatelje.
Potvrđeno je da je izborna administracija radila profesionalno i bila nepristrana u donošenju odluka. Uočeno je također da je medijska pokrivenost tijekom istovremene predsjedničke i referendumske kampanje favorizirala sadašnju predsjednicu i vladu, te nisu svima pružene jednake mogućnosti. Uočena je također zloporaba javnih sredstava u kampanji.
Naglašeno je da su se obje kampanje odvijale u kontekstu vladinih aktivnosti oko rješavanja prijetnji nacionalnoj sigurnosti zbog rata izazvanog invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu. Mnogi međunarodni akteri i organizacije civilnog društva objavili su da je Moldavija meta tekućeg "hibridnog rata" usmjerenog iz inozemstva koji uključuje nedopušteno financiranje političkih aktera, kampanje dezinformiranja i kibernetičke napade.
U vezi s referendumom rečeno je da pravni okvir za referendum, koji bi omogućio parlamentu da integrira prava i obveze EU-a u nacionalno pravo bez daljnje ustavne reforme, ima određene nedostatke, uključujući nedostatne zaštitne mjere protiv zlouporabe javnih resursa i da kao takav nije potpuno u skladu s međunarodnim standardima i obvezama OESS-a. Iako ne postoje međunarodni standardi koji zabranjuju istovremeno održavanje dviju kampanja, promatrači su suglasni da propisi nisu dovoljno prilagođeni stvaranju jednakih uvjeta za predsjedničke natjecatelje.
Nadalje je ocijenjeno da je stvoren snažan pravni okvir za financiranje kampanja, ali je nadzor smanjen zbog ograničenih kapaciteta i resursa izbornih tijela. Ograničenja donacija i troškovi kampanje primjenjivali su se odvojeno na sudionike izbora i referenduma, što znači da su političke stranke i izborni blokovi koji su sudjelovali u oba natjecanja imali mogućnost potrošiti više, mišljenje je Misije.
Tijekom kampanje, političko izvještavanje na radiju i televiziji bilo je strogo regulirano kako bi se osigurala pravednost, točnost i nepristranost, ali je uočeno da je aktualna predsjednica dobila najviše pokrivenosti u vijestima i uredničkim programima, kako u svojstvu svoje aktualne pozicije predsjednice, tako i kao kandidatkinja, bez jasne razlike između to dvoje. Izvještavanje o referendumu u svim informativnim emisijama bilo je vrlo ograničeno. U skladu s izbornim medijskim zakonima, kandidatima je osigurano dovoljno besplatnog vremena za emitiranje, naveli su promatrači.
Hrvatski parlamentarci, uz navedeno, slažu se u ocjeni da značajan broj međunarodnih promatrača služi kao dokaz nepokolebljive potpore međunarodne zajednice demokratskom putu Moldavije. Njihova je procjena također da je izborni dan bio miran i dobro organiziran, a proces glasovanja ocijenili su izrazito pozitivno, uz samo nekoliko primijećenih proceduralnih problema. Brojanje glasova i tabeliranje također su ocijenili pozitivno.
Međunarodna izborna promatračka misija brojila je preko 300 promatrača iz PS OESS-a i ODIHR-a, Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se 3. studenoga 2024.