.png)
Zagreb - Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Marko Pavić sudjelovao je u ponedjeljak, videokonferencijskim putem, na sastanku Odbora za energetiku, okoliš i vode Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran pod predsjedanjem portugalskog parlamenta.
Otvarajući sastanak predsjednik Odbora Bruno Coimbra predstavio je tematski prioritet jednogodišnjeg predsjedanja Europskog parlamenta Parlamentarnom skupštinom Unije za Mediteran koje se odvija pod geslom „Borba protiv klimatskih promjena u Sredozemlju“.
Rasprava je bila usredotočena na prijedlog preporuka Odbora na temu „Klimatske promjene u Sredozemlju“, a sudionici su se složili s činjenicom kako klimatske promjene predstavljaju globalni problem. Rečeno je i da je na nacionalnim vladama odgovornost poduzimanja prioritetnih mjera u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama, koje treba rješavati uz visoki stupanj koordinacije među državama. Također, istaknuta je potreba žurnog djelovanja s ciljem smanjenja stope rasta globalnog zatopljenja i emisije stakleničkih plinova. Naglašena je činjenica da klimatske promjene utječu na širok spektar ljudskih prava, uključujući prava na život, zdravlje, hranu, stanovanje, vodu, razvoj i slobodu kretanja, kao i pravo na zdravo i održivo okruženje. Isto tako sudionici su istaknuli važnost plave ekonomije, zaštite morskog okoliša te biološke raznolikosti, kao i promicanje inovativnih rješenja i ekološki prihvatljivih praksi.
Član izaslanstva Pavić uvodno je pozdravio sudionike i naglasio izrazitu važnost predložene teme za budućnost ne samo Mediterana nego i globalne razine. Kako je rekao klimatske promjene predstavljaju globalni problem koji zahtjeva i globalno rješenje. Istaknuo je kako je Mediteran posebno ranjiv uslijed porasta razine mora, poplava i suša. Pavić je istaknuo kako je kao znanstvenik i oceanograf istraživao utjecaj ugljika na Sjeverni Atlantik te se osobno uvjerio u devastirajuće efekte zagrijavanja na Antarktičkom poluotoku tijekom znanstvenog krstarenja. Izrazio je umjereni optimizam u postizanju uspjeh UN-ove COP26 konferencije zbog činjenice da su se sve zemlje s najvećom emisijom ugljika obvezale postati neutralni na emisije stakleničkih plinova. U nastavku izlaganja je istaknuo kako su potrebni daljnji napori da bi se ti ciljevi i ostvarili. – Hrvatska se zalaže za multilateralizam, gdje je jedan od lidera u smanjenju emisija upravo Europska unija sa ambicijom da postane prvi neutralni kontinent za emisije ugljika do 2050. godine, rekao je Pavić.
U tako ambicioznom planu, prema njegovim riječima, Hrvatska aktivno doprinosi u postizanju zajedničkog cilja EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. godine kao i cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine. – Hrvatska će smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030 godine, te prestati koristiti ugljen do 2033. godine što je premijer Andrej Plenković najavio na COP26, naglasio je Pavić. Posebice je istaknuo namjeru Hrvatske da kao zemlja s tisuću otoka zaštiti 30 posto mora pod hrvatskom jurisdikcijom kao doprinos zaštiti Mediterana i svjetskih mora obzirom na njihovu važnu ulogu u klimatskom sustavu.
Predsjednik Odbora Coimbra je na kraju sastanka obavijestio članove da će se sljedeći sastanak Odbora održati dan prije plenarnog zasjedanja Skupštine, najavljenog za 4. prosinca 2021. godine u Bruxellesu.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.