.png)
Zagreb - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Mario Zubović primio je u radni posjet veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj Pétera Györkösa.
Mađarski veleposlanik upoznao je predsjednika vanjskopolitičkog odbora Hrvatskoga sabora s posljednjim pripremama u vezi s posjetom izaslanstva Odbora za vanjske poslove Hrvatskoga sabora Mađarskoj sljedeći tjedan, na poziv predsjednika Odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta. Sugovornici su se osvrnuli na jučerašnji susret predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića i predsjednika mađarskog parlamenta Bele Katona, kojom prilikom su se susreli i predstavnici nacionalnih manjina. Sa zadovoljstvom je utvrđeno da dvije države nemaju ni jedno otvoreno pitanje, a da je suradnja kad su u pitanju nacionalne manjine besprijekorna. Razmijenjene su i informacije s godišnje sjednice Mješovitog hrvatsko-mađarskog odbora za manjine.
Mađarski veleposlanik istaknuo je da na mađarskoj političkoj sceni vlada konsenzus oko pitanja pristupa Hrvatske Europskoj uniji, kao što je to bilo i prilikom pristupa Hrvatske NATO-u, kada je mađarski parlament ratificirao ugovor o pristupanju Hrvatske tom savezu jednoglasno.
Konstantna i bezrezervna potpora koju Mađarska pruža Hrvatskoj može poslužiti kao primjer dobrosusjedskih odnosa u regiji i biti primjer kako susjedna država može pomoći, rekao je Zubović. Zajednički je ocijenjeno da Hrvatska ulazi u posljednju etapu svog pregovaračkog posla, a zadnja prepreka koju treba preskočiti je otvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima za članstvo. Mađarski veleposlanik rekao je da je to poglavlje nešto sasvim novo u pregovaračkom procesu što druge zemlje u svojim pregovorima nisu imale, a samo po sebi je itekako zahtjevno. Zubović je upoznao mađarskog veleposlanika da je i Zajednički parlamentarni odbor RH – EU, sa svog desetog zajedničkog sastanka u Strasbourgu, pozvao Vijeće EU da se pregovaračko poglavlje 23. otvori što je prije moguće radi dovršetka pristupnih pregovora do sredine sljedeće godine.
Razgovaralo se i o pripremi hrvatskih institucija pa tako i Hrvatskoga sabora za funkcioniranje unutar Europske unije, što je sljedeći veliki izazov za Hrvatsku, gdje je Mađarska spremna ponuditi svoja znanja. Također, bilo je riječi o daljnjoj suradnji dviju zemalja u projektima od zajedničkog interesa, ali i od interesa za čitavu regiju, ponajprije onima prometnog i energetskog povezivanja. Nakon dovršetka autoceste Rijeka - Budimpešta, prioritet je gradnja željezničkog pravca Budimpešta – Rijeka, kao i povezivanje plinovodnih sustava Mađarske i Hrvatske i izgradnja interkonektora, što bi pridonijelo većoj sigurnosti opskrbe tim energentom, a bilo bi i od strateške važnosti za regiju, rekao je mađarski veleposlanik.