Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u utorak na 6. Agro Startup konferenciji u organizaciji Apriori worlda i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je održala predavanje s temom: „Mladi i poljoprivreda ključ prosperiteta“.
Konferenciju je otvorio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek koji je u svom uvodnom izlaganju istaknuo važnost digitalne transformacije kao prioriteta poljoprivredne reforme koja je svoje mjesto našla i u Strategiji poljoprivrede do 2030. godine.
Predsjednik organizacijskog odbora Konferencije, Danijel Koletić u uvodnom izlaganju je istaknuo da je poljoprivreda ključna za opstanak čovječanstva, ona predstavlja gospodarsku granu od koje se očekuje puno. - Poljoprivreda zahtijeva predanost, ljubav i odricanje baš kao i svaki posao zato budite ponosni na sebe, ali nemojte dozvoliti sebi da tijekom svoje karijere ne radite na sebi kroz edukaciju te neprestanu razmjenu prakse, kazao je Koletić.
- Ova je konferencija osmišljena da vama mladi kolege pruži potporu kako bi postali članovi velike i uspješne poljoprivredne zajednice čija važnost do izražaja dolazi posebno u kriznim vremenima. Nadam se da će vam ova dva dana biti ispunjena korisnim sadržajima jer jako nas raduje svaka vaša kreativna i inovativna ideja, rekla je prodekanica za znanost i infrastrukturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko.
U svojem predavanju „Mladi i poljoprivreda ključ prosperiteta“ predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je istaknula kako se današnja se poljoprivreda, ako želi biti uspješna, mora prikloniti novim tehnologijama, modernizaciji, digitalizaciji i drugačijem razmišljanju o poljoprivrednim resursima, kao temelju proizvodnje hrane, a koji zbog izloženosti klimatskim promjenama zahtijevaju inovativniji pristup u upravljanju. Dodala je kako je zbog toga, posebno u 2022. godini – Europskoj godini mladih, potrebno vrednovati ulogu i značaj mladih poljoprivrednika, ne samo za poljoprivredu, već i za ruralna područja, uz koja je poljoprivreda, većim dijelom vezana.
Petir je podsjetila kako je u razdoblju 2007. – 2020. EU u svrhu poticanja generacijske obnove u području poljoprivrede izdvojila 9,6 milijardi eura za plaćanja mladim poljoprivrednicima. Uključujući sufinanciranje sredstvima država članica za mjeru pokretanja poslovanja iz drugog stupa, ukupna javna potpora iznosila je 18,3 milijarde eura. No, čini se da ova potpora nije dobro definirana jer nije dala željene rezultate u generacijskoj obnovi, što je utvrdio i Europski revizorski sud.
Uz potrebu generacijske obnove, Petir je podsjetila i na starosnu strukturu stanovništva, nedostatak radne snage u poljoprivredi, te na problem napuštanja ruralnih područja koji je prisutan u cijeloj EU. - Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je kako 195 naselja u Republici Hrvatskoj nema niti jednog stanovnika, dok je više od 700 hrvatskih sela na pragu potpunog izumiranja. Istodobno, projekcije UN-a govore kako će do kraja stoljeća hrvatska populacija pasti ispod 3 milijuna i to su nevjerojatni gubici, rekla je Petir.
Dodala je kako je Hrvatskoj utvrđen investicijski jaz od 778 milijuna eura kako bi se postigla potpuna brza širokopojasna pokrivenost ruralnih područja, pa su u tom smislu i planirane aktivnosti koje će se financirati u Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, ali i iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.
- Kao osoba koja je rođena i živi na selu, veselim se potpunoj pokrivenosti širokopojasnim brzim Internetom ruralnih područja u Republici Hrvatskoj jer je bez toga nemoguće zamisliti bilo kakvu poslovnu aktivnost. O njenoj realizaciji ovisit će i primjena digitalne poljoprivrede, istaknula je Petir.
Podsjetila je kako su nositelji naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava većim dijelom osobe starije životne dobi i slabije informatičke pismenosti. Njima će za iskorak u digitalnu poljoprivredu trebati konkretna podrška savjetodavne službe koju je potrebno kadrovski kapacitirati. No, brže rješenje problema Petir vidi u ubrzanju generacijske tranzicije na obiteljskim gospodarstvima u koju je potrebno uključiti lokalnu, regionalnu, državnu i europsku razinu upravljanja, korištenjem modela i potpora koji će ubrzati postupke generacijske tranzicije na gospodarstvima.