.png)
Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir održala je u četvrtak sastanak s veleposlanikom Kraljevine Belgije u Hrvatskoj Williamom De Baetsom.
Tijekom sastanka razgovaralo se o europskoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, prosvjedima europskih poljoprivrednika, visoko postavljenim ambicijama europskog Zelenog plana, izazovima povezanim uz demografiju i manjak radne snage, migracijama, europskoj sigurnosti i proširenju EU.
Predstavljajući prioritete belgijskog predsjedanja za sektor poljoprivrede, veleposlanik Baets je istaknuo kako Predsjedništvo želi održiv i otporan poljoprivredni i ribarski sektor, pa će se u tom smislu posebna pozornost posvetiti koherentnosti politike u pogledu trgovine, okoliša i klime. Govoreći o nezadovoljstvu belgijskih poljoprivrednika, istaknuo je kako isto većim dijelom proizlazi iz administrativnih opterećenja na nacionalnoj i regionalnoj razini, ali i zbog Nitratne direktive zbog koje će u Belgiji dio poljoprivrednih gospodarstava koji se bave stočarstvom do 2030. godine morati prestati s radom.
- Hrvatska je zemlja slobodna od GMO-a i želimo da tako ostane i u budućnosti, stoga su Vlada Republike Hrvatske i Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora izrazili ozbiljnu rezervu prema Uredbi o novim genomskim tehnikama, rekla je Petir veleposlaniku Baetsu koji je postizanje suglasja oko ove Uredbe predstavio kao jedan od prioriteta belgijskog predsjedanja. - Za hrvatske poljoprivrednike bi smanjenje korištenja pesticida kako je to predložila Europska komisija, a od kojeg prijedloga se pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika za sada odustalo, bilo pogubno, istaknula je Petir, rekavši kako niti prijedlozi vezani uz površine koje bi poljoprivrednici trebali ostaviti pod ugarom, nisu prihvatljivi hrvatskim poljoprivrednicima koji proizvode hranu uglavnom na malim površinama, poštujući pri tome sve propisane standarde zaštite okoliša.
Petir je rekla kako bi bilo nužno vrednovati polazne osnove država članica prije nego li se donesu ovakve odluke, te je dodala kako bi suradnju između institucija EU, nacionalnih država i samih građana, trebalo unaprijediti, kako bi se na vrijeme prepoznali i čuli problemi koji u budućnosti mogu imati velik utjecaj na građane i gospodarstvo. U tom smislu, Petir je istaknula da je do strateškog dijaloga s poljoprivrednicima trebalo doći kada se je kreirao novi ZPP, a ne tek sada, jer bi tada europski zakonodavci imali puno bolju sliku o stvarnom stanju na terenu.
Sudionici sastanka usuglasili su se oko potrebe jačanja suradnje između država članica u zastupanju zajedničkih interesa i očuvanju europskih vrijednosti.