Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Marijana Petir sudjelovala je na konferenciji "Vode 2023." koju je organizirao časopis Komunal.
-Pravo na vodu, prije svega dostupnost vode za piće, pripremu hrane, obavljanje osobne higijene, sanitarnu uporabu i odvodnju, jedan je od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje prava na dostojanstven život svake osobe, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na otvorenju konferencije.
Petir je rekla kako u Hrvatskoj mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe ima 94 posto stanovništva, dok se ostali vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda što može predstavljati rizik za zdravlje građana.
-Bolji pristup vodi za ljudsku potrošnju cjelokupnom stanovništvu, a pogotovo marginaliziranim skupinama, što je i obveza s ciljevima UN-a za održivi razvoj može se omogućiti kroz sustav javnih slavina postavljenih u javnom prostoru, upravama, zgradama te u ugostiteljstvu, zato pozivam sve ugostitelje i hotelijere da u svojim objektima gostima nude vodu iz slavine besplatno, rekla je Petir.
Podsjetila je kako se u Hrvatskoj intenzivno radi na izgradnji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje i naglasila kako je u pripremi 60 aglomeracijskih projekata u vrijednosti od 3,45 milijardi €, od kojih su 2 milijarde EU sredstava.
-S namjerom podizanja energetske učinkovitosti, istaknula je Petir, potiče se solarizacija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje kako bi se smanjili troškovi poslovanja pružatelja vodnih usluga, a odobreno je 79 prijava za 256 lokacija.
Petir je upozorila da Hrvatska bilježi još uvijek visoke gubitke vode koji iznose oko 50 posto te je cilj je da se oni smanje na 20 posto. Kao primjer je navela Izrael koji u javnoj vodoopskrbi bilježi gubitke svega tri posto.
Već se duže vrijeme raspravlja o tome da bi se gubici vode mogli smanjiti kad bi isporučitelji plaćali cijenu zahvaćene, umjesto isporučene vode, o čemu je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već donijelo odluku, ali je njena primjena odgođena zbog porasta troškova električne energije i inflacije.
-Pravovremenom reakcijom Vlade RH koja je ograničila cijene energenata, pripomoglo se održivosti poslovanja komunalnih poduzeća i isporučitelja, rekla je Petir i dodala da je Vlada RH osigurala 25 milijuna eura za pružatelje vodnih usluga kako bi se smanjio utjecaj rasta cijene energenata pa je time i otklonjen razlog za povećanje cijene vode. Ipak, promjene tarifa cijena vodnih usluga, evidentirane su kod 34 isporučitelja vodnih usluga od 158 aktivnih subjekata i Vijeće za vodne usluge ispituje opravdanost povećanja cijena vodnih usluga te detaljno sagledava financijske izvještaje svih isporučitelja vodnih usluga.
- Iako Hrvatska obiluje obnovljivim zalihama podzemnih voda, te je po broju stanovnika prva u Europi, prioritet je očuvati ovaj resurs kako nam neracionalno korištenje vode u budućnosti ne bi postalo prepreka razvoju, rekla je Marijana Petir i otvorila konferenciju "Vode 2023".
Petir je sudjelovala i na panelu posvećenom navodnjavanju u kojem je ključno pitanje bilo zašto Hrvatska ima malo površina pod navodnjavanjem. -U razgovoru s poljoprivrednicima dobila sam informaciju da dolazi do različitih tumačenja pojedinih tijela lokalne i regionalne uprave te administrativnih zapreka koje ih onemogućavaju u korištenju tehničke vode potrebne za navodnjavanje, rekla je Petir i dodala kako troškovi navodnjavanja po hektaru, čija se cijena kreće između 50 i 100 eura, a cijena po m3 potrošene vode 10-15 eurocenti, uz usitnjenost poljoprivrednih površina, te nesigurnost kod dugoročnog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, predstavljaju dodatni izazov.
Napomenula je kako trošak navodnjavanja ne podnose sve poljoprivredne kulture na isti način pa je isplativije uzgajati kulture koje imaju veću cijenu kako bi se pokrio trošak navodnjavanja jer su cijene opreme i priključaka na sustave navodnjavanja visoke.
-Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja te je ograničeno usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja, rekla je Petir.
Istaknula je kako bi 500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo imati koristi od navodnjavanja, a do sada je 21.000 ha pod navodnjavanjem, dok je Strategijom poljoprivrede predviđeno da će do 2030. pod navodnjavanjem biti 50.000 ha.
Petir je istaknula da trebamo biti ambiciozniji jer navodnjavanje nije samo borba protiv suše, nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu i dok cijene hrane rastu, moramo težiti povećanju vlastite proizvodnje i ulagati u dohodovnije kulture, u čemu nam navodnjavanje može pomoći.
U svojem je izlaganju Petir kazala kako je prema podacima Hrvatskih voda od 2005. do konca 2022. u realizaciju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama uloženo 242.843 milijuna eura, pokrenuto je 66 projekata na 41.600 ha procijenjene vrijednosti 570 milijuna eura. Također je dodala kako je do sada izgrađeno 28 novih sustava navodnjavanja (16.937 ha), a devet sustava je djelomično ili potpuno sanirano (3.987 ha) što ukupno iznosi 20.924 ha poljoprivrednog zemljišta u što su uložena sredstva u iznosu 148.05 milijuna eura. Također je izgrađen dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja vrijednosti skoro 66.4 milijuna eura.
Podsjetila je da su projekti do 2017. uglavnom financirani iz nacionalnih sredstava, a od 2018. priprema projekta se i dalje financira iz nacionalnih sredstava, dok se izgradnja uglavnom financira kroz nacionalni Program ruralnog razvoja u kojem su alocirana sredstva u visini preko 107 milijuna eura namijenjena za financiranje izgradnje sustava javnog navodnjavanja, od čega se 85 posto sredstava osigurava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto iz Državnog proračuna RH. Korisnici ove mjere su jedince područne (regionalne) samouprave, visina potpore iznosi 100 posto prihvatljivog troška, a u toj mjeri je i PDV prihvatljiv trošak.
U 2022. donesen je Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027. unutar kojeg su planirana sredstva za izgradnju sustava javnog navodnjavanja u visini 72 milijuna eura.