Bruxelles – Nadovezujući se na postavljeni politički cilj nove Komisije o dovršetku Ekonomske i monetarne unije, fokus rasprave ovogodišnje konferencije o Europskom semestru bilo je širenje i produbljivanje upravljanja EMU-om.
-Hrvatsko predsjedanje Vijećem dolazi u ključnom trenutku za odabir daljnjeg smjera Europske unije, a Hrvatska ima priliku dati Europi svoj doprinos i novi zamah, istaknula je uvodno predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić koja je supredsjedala konferencijom, dodavši da je europodručje tijekom prošlog desetljeća nedvojbeno osnaženo, zahvaljujući u velikoj mjeri formalnom jačanju okvira za ekonomsko upravljanje, no da su pred nama danas novi koraci.
Predstavljajući prioritete djelovanja institucija u idućem razdoblju, predsjednik ECOFIN-a i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Zdravko Marić rekao je da je poboljšana koordinacija na temelju pravila ključna za zdrave nacionalne politike. Naglasio je da je Hrvatska predana projektu produbljivanju Ekonomske i monetarne unije. -Ne samo kao predsjedavajući Vijećem EU-a ili zbog naše želje i namjere da se uskoro pridružimo eurozoni, već zato što smo uvjereni da je dobro funkcionirajuća Ekonomska i monetarna unija u interesu svih država članica EU, izdvojio je Marić.
Predsjednik Euroskupine Mário Centeno naglasio je kako parlamentarni nadzor poboljšava donošenje odluka, a zajedničke institucije uspostavljane nakon ekonomske krize unaprijedile su upravljanje europodručjem. Danas bilježimo najmanju disperziju fiskalnih politika, istaknuo je Centeno.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije i Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo predstavili su prioritete Komisije. Paolo Gentiloni naglasio je da se konferencija održava u važnom trenutku u kojem Europski parlament ima sve veći značaj unutar institucija Unije, a upravo je pokrenuta i revizija procesa gospodarskog upravljanja u EU-u. Institucije se suočavaju s velikim izazovima kao što su Europski zeleni plan, digitalna tranzicija i demografski izazovi.
Član Izvršnog odbora Europske središnje banke Fabio Panetta u svom se obraćanju osvrnuo na perspektivu monetarne politike u nadolazećem razdoblju. Naglasio je da se u ovom trenutku rasprava vodi o dva pitanja – političkoj konvergenciji prije monetarne unije ili gospodarski potaknutoj političkoj konvergenciji. Također se vodi rasprava treba li uključiti nove članice u EMU. Pri tome treba raspraviti o dva prioriteta – širenju europodručja potrebno je prilagoditi arhitekturu Europske monetarne unije, a u cilju očuvanja interesa novih i postojećih članica europodručja potrebno je osigurati da nove članice budu pripravne za pristupanje.
Zastupnik Žarko Tušek rekao je kako Europska monetarna unija treba stremiti nekom obliku fiskalne unije. Naime, u Europskoj monetarnoj uniji ne postoji sustav fiskalnih transfera namijenjen regijama ili državama koje se suočavaju s asimetričnim makroekonomskim šokom. Ta manjkavost očitovala se tijekom posljednje krize kada je nekoliko najteže pogođenih država proživljavalo duboku recesiju bez mogućnosti transfera iz zajedničkog proračuna, zaključio je Tušek.
Pozdravivši napore na dovršavanju bankovne unije, zastupnik Boris Lalovac naglasio je da ju je potrebno upotpuniti jedinstvenim sustavom osiguranja depozita, zaštitnim mehanizmima i daljnjim mjerama za smanjenje rizika.
Za uspješno sudjelovanje država članica u europskim koordinacijskim mehanizmima ključno je nacionalno vlasništvo nad potrebnim reformama, istaknuo je zastupnik Darinko Kosor, osvrnuvši se u svom izlaganju i na napore Hrvatske u smanjivanju makroekonomskih neravnoteža te poduzete koraku u procesu pristupanja drugom Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).
-Posao s izgradnjom bankovne unije daleko je od završenog. Potrebno je upotpuniti bankovnu uniju i to jedinstvenim sustavom osiguranja depozita, zaštitnim mehanizmima i daljnjim mjerama za smanjenje rizika. Odgovornost za superviziju banaka i sustav za osiguranje depozita trebaju biti osigurani na razini EU-a, a isto vrijedi i za fiskalni zaštitni mehanizam, kazala je Grozdana Perić zaključivši da su to preduvjeti za jačanje povjerenja u financijski sustav.