Zagreb – U Saboru je u organizaciji Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Izrael u petak održana konferencija o vjerskim slobodama, a povodom obilježavanja Crvene srijede, dana posvećenog svima koji su progonjeni zbog svoje vjere. Konferencija se održava i uoči Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, ujedno i tijekom hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).
Uz saborske zastupnike, konferenciji su nazočili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj Gary Koren, predstavnici vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, predstavnici akademske zajednice i međunarodnih organizacija.
Voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Izrael Marijana Petir, uvodno je podsjetila na članak 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka UN-a kojim se jamče tri slobode - pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. - One su jedinstvene i nemoguće ih je negirati, istaknula je Petir, dodavši kako Hrvatska aktivno pridonosi zaštiti tih temeljnih prava i u zemlji i na međunarodnoj razini. Među ostalim, istaknula je kako je Hrvatska na području razvojne i humanitarne suradnje, kroz sveučilišni program u 2021. dodijelila 10 stipendija studentima s područja Afrike, Bliskog istoka i Azije, a ove godine još 20 stipendija. Pojasnila je kako se radi o zemljama u kojima se tim mladim ljudima krše vjerska prava jer su vjerska manjina, a dodjelom stipendija promiče se njihovo temeljno ljudsko pravo na slobodu mišljenja, savjesti, uvjerenja ili vjeroispovijesti, omogućujući im ujedno i njihovo temeljno pravo na obrazovanje.
- Zabrinjavaju podaci organizacija koje se bave praćenjem stanja vjerskih sloboda koji upućuju da su kršćani najprogonjenija vjerska grupa na svijetu, te da je u velikom porastu antisemitizam, posebno nakon napada Hamasa na Izrael, kazala je Petir, navodeći kako su u Europi Židovi trenutno najugroženija skupina, a iza njih kršćani. Među negativnim pojavama navela je jačanje radikalnih ekstremističkih skupina, a u trećim zemljama dokidanje mogućnosti ispovijedanja vjere, njihovo isključivanje iz javnog i društvenog života, prisilna preobraćenja itd..
- Ne možemo šutke promatrati kršenje ljudskih prava, pozvani smo djelovati, stoga je i cilj ove konferencije skrenuti pozornost na vjerske progone diljem svijeta, podići svijest za promicanje članka 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima, istaknula je Petir. Govoreći o aktivnostima Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Izrael podsjetila je kako Skupina promiče jačanje spona između dviju država i naroda, te nastoji približiti židovsku kulturu i način života hrvatskom narodu i obratno. – Naši bilateralni odnosi su dosegnuli visoku razinu, Hrvatska trenutno predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA-om), čime smo pokazali opredjeljenje Hrvatske za borbu protiv antisemitizma, rekla je Petir.
Potpredsjednik Sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner je u svom obraćanju prilikom otvaranja konferencije istaknuo kako današnja tehnologija omogućuje širokom krugu ljudi izražavanje misli, stavova i vjerovanja, ali i da ove mogućnosti često postaju plodno tlo za izražavanje mržnje, netrpeljivosti, netolerancije i ekstremizma.- Gledajući vrijeme koje dolazi, važno je da se svi već danas uključimo i djelujemo u smjeru izgradnje boljeg, mirnijeg i tolerantnijeg društva, rekao je Reiner. Naglasio je kako je jedino rješenje za generacije koje dolaze, za našu budućnost, obrazovanje i informiranje mladih o Holokaustu, o progonima zbog vjere koji se i danas događaju, o svim najmračnijim vremenima naše povijesti, a sve s ciljem očuvanja života, temeljnih vrijednosti i ljudskih prava. - Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, naglasak stavlja upravo na očuvanje tih vrijednosti poticanjem tolerancije i međusobnog dijaloga, kazao je Reiner te završio svoje obraćanje citirajući papu Franju: „Ima nas raznolikih, različitih, različitih smo kultura i religija, ali smo braća i sestre koji žele živjeti u miru.“
O utjecaju antisemitizma i napadima na židovsku zajednicu nakon napada Hamasa govorila je koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i očuvanje židovskog načina života Katharine von Schnurbein koja je istaknula kako je nakon hamasovog napada u jednom danu ubijeno 1200 ljudi, što je najveći broj Židova ubijenih u jednom danu nakon holokausta. – Gotovo 80 godina nakon „šoaha“, svijet i Europa preplavljeni su antisemitizmom, kazala je von Schnurbein, potkrjepljujući to podacima o porastu broja antisemitskih komentara i sadržaja na internetu, ali i fizičkih napada, posebno u Njemačkoj i Nizozemskoj. – Kratak je put od govora mržnje do zločina iz mržnje, upozorila je te podsjetila kako je poticanje na mržnju protuzakonito u cijeloj Europi i trebalo bi ga kazneno goniti.
- Židovi se više ne osjećaju sigurnima u Europi, to nije samo prijetnja temeljnim pravima, to je otrov za demokraciju, istaknula je. Podsjetila je kako je Europska komisija prije dvije godine usvojila Strategiju o borbi protiv antisemitizma kojom se Židovima jamči da mogu i dalje živjeti u skladu sa svojom tradicijom, a pozdravile su je sve članice EU-a pa tako i Hrvatska, upozorivši kako nakon napada Hamasa treba ubrzati provedbu tih mjera. – Treba osigurati da ljudi svih vjeroispovijesti žive u skladu sa svojom tradicijom, to je dio naše bogate europske raznolikosti, rekla je Schnurbein. Pozvala je sve relevantne dionike društva da se bore protiv širenja dezinformacija, da provjeravaju činjenice, te da se radi na identificiranju i uklanjanju antisemitskih sadržaja s interneta.
Predsjednik Opservatorija za praćenje netolerancije i diskriminacije kršćana u Europi (OIDAC Europe) dr. Martin Kugler, predstavio je najnovija saznanja organizacije. - Iako nisu toliko rašireni kao antisemitski napadi, došlo je do zabrinjavajućeg porasta od 44 posto protukršćanskih zločina iz mržnje i vandalizama u Europi praćeni paljenjem crkava koji su od 2021. do 2022. porasli čak za 75 posto, kazao je Kugler. – Pojavili su se slogani poput „Jedina crkva koja prosvjetljuje je je ona koja gori“, što je posebno alarmantno, jer takvi slogani lako mogu prerasti u oštrije oblike nasilja protiv kršćana, kazao je. Prema podacima Opservatorija sve se više pale crkve u Francuskoj i Njemačkoj zbog čega više nisu tijekom tjedna otvorene za vjernike, čega prije nije bilo. - Na žalost, ovdje postoji fenomen nedovoljnog medijskog praćenja, ne samo paleži, nego i onoga što se događa svećenicima i pastorima, kazao je Kugler. Upozorio je i na sve veću diskriminaciju, pa čak i otpuštanja kršćana zbog izražavanja svojih uvjerenja utemeljenih na vjeri u svom profesionalnom okruženju.
- Sve manje mjesta za kršćane u javnom životu, upozorio je Kugler, ističući kako Opservatorij prati pojave i zakonsku diskriminaciju kršćana u nekim europskim zemljama ili njihovu diskriminaciju u poslovnom svijetu, poput ukidanja priziva savjesti kod liječnika i drugog medicinskog osoblja kad se radi sudjelovanju u postupcima eutanazije, promjene spola ili pobačaja.
O prijetnjama vjerskim slobodama u svijetu i trendovima govorila je Marcela Szymanski, glavna urednica izvješća “Vjerske slobode u svijetu”, voditeljica EU ureda ACN-a, Pontifikalne fondacije “Pomoć Crkvi u nevolji“.
- Susrećemo s velikim izazovima poput smanjenih mogućnosti izvještavanja i to nas brine, kazala je Szymanski, navodeći primjer OESS-a koji kad se radi o zločinima više neće izvještavati o uznemiravanju i govoru mržnje, nego samo o fizičkim zločinima, kazala je.
Nadalje, istaknula je i problem evidentiranja podataka o točnom broju članova neke religijske skupine u nekoj zemlji. Kao jedan od glavnih trendova koji su se pojavili posljednjih godina u vezi s vjerskim progonima, kako navodi Szymanski, je pojava sve većeg broja autoritarnih vlada koje proganjaju svoje vlastite građane, zatim ograničavanje temeljnih prava na slobodu misli i vjeroispovijesti novim zakonima, a velik utjecaj imaju i ekstremisti i organizirane zločinačke skupine poput ISIS-a, koje imaju mnogo novaca i oružja i nastoje uništiti „nepoćudne“ vjerske zajednice. – Postoji cijeli niz nasilnih, ali i nenasilnih metoda progona koji se nazivaju „pristojnim pokoravanjem“ kada velik broj vjernika normalno prakticira religiju, no paralelno dolazi do uništavanja njihovog materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, upozorila je Szymanski.
Osvrnula se i na uspon digitalne tehnologije ustvrdivši kako su online platforme postale leglo govora mržnje koje pojedinci često koriste za novačenje sljedbenika. - Temeljno pravo na vjersku slobodu je ugroženo kao nikada prije. Ne zatvarajte oči pred vjerskim progonima jer ponekad je teško natjerati ljude da vide što se oko njih događa, poručila je Szymanski.
U raspravi koja je uslijedila, istaknut je i utjecaj agresivnog komunizma na vjerske slobode, ukazano na dvostruka mjerila u medijskom izvješćivanju kad su u pitanju kršćani, a upozoreno je i na odluku Suda EU-a u Luxembourgu prema kojoj javna uprava može zabraniti javno nošenje vjerskih simbola u cilju stvaranja „neutralnog administrativnog okruženja“, te je postavljeno pitanje da li je i ta odluka kršenje vjerske slobode.
Akademik Reiner, zaključujući konferenciju, izrazio je nadu da će sve što je rečeno na ovome skupu doprinijeti tome „da nam bude bolje, da razumijemo one druge i drugačije.“- Povijest nas uči, ali mi ne učimo iz nje i ona se svako toliko ponavlja, često puta na još lošiji način, kazao je Reiner. - Ponekad riječi izrečene u određenim trenucima i od određenih skupina nisu samo riječi, nego prerastaju u nešto puno zloćudnije, i takve fenomene treba odmah u početku prepoznati, istaknuo je. - Danas je situacija puno ozbiljnija nego prije sedamdeset ili dvjesto godina, neke se ideje šire poput šumskog požara, ideje koje se mogu činiti bezazlenim, a zapravo imaju sjeme zla koje mogu naštetiti svima, upozorio je Reiner te poručio da svi oni koji vjeruju imaju pravo na to, te moraju imati poštovanje drugih i svoje mjesto u društvu koje zaslužuju.