.png)
Zagreb - Klub zastupnika Socijaldemokrati održao je u ponedjeljak okrugli stol pod nazivom „Radni tjedan po mjeri radnika“ posvećen temi modernizacije i fleksibilizacije radnog tjedna u svrhu prilagodbe suvremenim potrebama radnika, ali i poslodavaca.
Cilj ovog okruglog stola bio je da se u Hrvatskom saboru započne stručna i argumentirana rasprava, kao zakonodavna podloga budućim Vladinim prijedlozima o skraćenju radnog tjedna, ali i skraćivanju punog radnog vremena sa zakonski utvrđenih 40 sati tjedno na primjerice 32 ili 36 sati tjedno.
Sudionici su u raspravi pokušali dati odgovore na pitanja o prednostima i nedostacima drugačijeg rasporeda radnog vremena, da li je četverodnevni radni tjedan izvediv u Hrvatskoj, kakav će utjecaj imati razvoj umjetne inteligencije na zaposlenost i zrcali li hrvatsko radno zakonodavstvo stvarno stanje na tržištu rada.
Moderatorica okruglog stola, saborska zastupnica Vesna Nađ objasnila je u svom obraćanju kako nove generacije mladih zaposlenika sve više cijene slobodno vrijeme i nije im problem dati otkaz ili tražiti bolje uvjete rada za sebe već na prvom razgovoru za posao. Plaće više nisu osnovni faktor za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika u vremenu kad je potražnja za radnicima veća od ponude i kad radnici mogu birati tko im je poželjniji poslodavac.
S obzirom da je riječ o generaciji na kojoj će počivati hrvatsko gospodarstvo istaknuto je da poslodavci trebaju razmisliti kako mlade zadržati u svojim tvrtkama, a jedan od načina za to je četverodnevni radni tjedan. U Hrvatskoj ne postoje formalno pravne zapreke za njegovo uvođenje jer Zakon o radu određuje da je puno tjedno radno vrijeme 40 sati, ali ne propisuje kako se moraju rasporediti, pojašnjeno je u raspravi.
- U slučaju dogovora između radnika i poslodavaca da se radi 36 sati tjedno, ili četiri dana u tjednu, ne vidimo razlog da se takva organizacija rada onemogući zakonskim odredbama, istaknula je Nađ.
Naglašeno je kako je pandemija ubrzala digitalizaciju i donijela značajne promjene u organizaciji rada poput rada na daljinu, ali i većeg razumijevanja ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Nadalje, primjeri drugih zemalja koje su testirale modele smanjenog broja radnih sati pokazali su da je produktivnost ostala ista ili se povećala, a ista je situacija i s kvalitetom pruženih usluga.
Skraćeni radni tjedan pokazao je smanjenje razine stresa, tjeskobe, umora i problema sa spavanjem te poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i ravnoteže privatnog i poslovnog života, rečeno je u raspravi.
Dominik Petek, prokurist tvrtke Logička matrica d.o.o, rekao je kako je njegova tvrtka uvela četverodnevni radni tjedan prije četiri godine. Smatra kako taj sistem rada ima više pozitivnih strana kao što su zadovoljstvo radnika i povećanja produktivnosti. Najvećim minusom smatra organizaciju posla u periodu privikavanja na takvo radno vrijeme.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga smatra kako je takav način rada u hrvatskom turizmu utopija jer turizam je sezonalan, postoji nedostatak radne snage te su radnici dovedeni u poziciju gdje rade svaki dan u tjednu i to po 14 do16 sati. S njim se složio i Danko Bačelić, član Nadzornog odbora u udruzi Glas poduzetnika, koji je rekao da Hrvatska još nije spremna za ove promjene, barem ne u sektoru trgovine i graditeljstva te su potrebne dodatne pripreme koje bi se morali provesti.
Branka Prišlić, glavna tajnica udruge Glas Poduzetnika, kaže kako u udruzi imaju primjera tvrtki koje su implementirale četverodnevni radni tjedan, većinom su iz IT industrije koji mogu organizirati svojim zaposlenicima dodatne benefite u vidu vremena za rekreaciju i opuštanje. Smatra kako će se uvođenjem umjetne inteligencije dodatno rasteretiti zaposlenici.
Vilim Ribić, savjetnik u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, smatra kako radno zakonodavstvo promašuje realnu situaciju i nema pravi odgovor na ova pitanja. Kaže kako je različito radno vrijeme izvedivo u nekim djelatnostima, npr. u turizmu, znanosti, kreativnom radu, te bi radno zakonodavstvo moralo imati jedan opći zakon te specijalne zakone za takve djelatnosti, stoga smatra bitnim što Socijaldemokrati pokreću ovakve diskusije.
Viktor Gotovac, izvanredni profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katedre za radno i socijalno pravo, kaže kako je radno vrijeme ključna varijabla radnog prava koja se mora tretirati s oprezom. Smatra kako situacija u Hrvatskoj ide u suprotnom smjeru i da treba reducirati mogućnost dodatnog rada i baviti se zaštitom radnika.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja kaže kako im se radnici često javljaju u vidu povrede prava iz radnog odnosa, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada, a nedostatak radne snage nadomješta se stranim radnicima koji su manje upoznati sa svojim pravima.
Martina Šepić, direktorica Webpower Adria d.o.o. prezentirala je rezultate uvođenja četverodnevnog radnog tjedna na radnike i na produktivnost u njenoj tvrtki. Uvođenje se pokazalo izuzetno dobrim, djelatnici su bili motiviraniji i zadovoljniji te su s tom praksom uspjeli zadržati kvalitetan kadar i uslugu, a produktivnost se povećala.
Saborska zastupnica Socijaldemokrata Katica Glamuzina istaknula je kako je trenutni koncept osam satnog radnog dana star sto godina, svijet danas izgleda drugačije, te je pogrešno zaključiti da svi žele raditi maksimalno koliko mogu ili više nego zakon dozvoljava, već raditi dovoljno da imaju ugodan život. Kaže da Hrvatska kao mala zemlja ne bi trebala imati problema uvoditi inovativna rješenja poput ovoga.
Vesna Nađ zaključila je kako, iako je prezentirano puno kočnica u provedbi četverodnevnog radnog tjedna, Socijaldemokrati neće odustati od ove teme već će i dalje inzistirati na pronalaženju rješenja za njegovu implementaciju i stvaranju zadovoljnog radnika.