.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, na inicijativu Hrvatskog društva za hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), organizirao je u povodu Svjetskog dana hipertenzije javnozdravstvenu akciju mjerenja arterijskog tlaka i određivanja glukoze u krvi za saborske zastupnike i zaposlenike, nakon koje je održana i tematska sjednica Odbora pod nazivom “Hipertenzija – ubojica broj jedan u svijetu i Hrvatskoj“.
- Današnju tematsku sjednicu sazvali smo kako bismo ovdje, iz Hrvatskoga sabora, svi zajedno doprinijeli podizanju svijesti građana o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenizije, kao najvažnijeg nezavisnog čimbenika rizika za srčani i moždani udar te druge srčane i bubrežne bolesti, kazala je na početku sjednice predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac.
- Prije sjednice proveli smo i simboličnu javnozdravstvenu akciju mjerenja tlaka i glukoze u krvi kako bismo još jednom upozorili javnost na povišeni krvni tlak koji nazivamo i “tihi ubojica” jer mnogi ljudi koji imaju arterijsku hipertenziju, najčešće nemaju nikakvih simptoma.
Iznijela je podatak da oko 50 posto osoba koje imaju hipertenziju i ne zna da je ima, a polovica onih koji znaju, ne poduzimaju ništa, bilo u smislu liječenja ili mijenjanja štetnih životnih navika. Napomenula je da ukoliko se hipertenzija ne liječi, s godinama dolazi do oštećenja krvnih žila i vitalnih organa s posljedičnim razvojem bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega i iznenadne srčane smrti. Sabljar-Dračevac je istaknula da je Hrvatska u skupini visokorizičnih zemalja jer učestalost se hipertenzije u populaciji procjenjuje na 45 posto, a postoji i veliki ukupni kardiovaskularni i cerebralni rizik te rizik od kronične bubrežne bolesti. - Još je uvijek veliki broj pušača, po pretilosti smo na neslavnom drugom mjestu u Europi, unos kuhinjske soli je još uvijek prevelik, a na žalost i tjelesno smo vrlo neaktivan narod, upozorila je Sabljar-Dračevac.
Zahvalila je Hrvatskoj ligi za hipertenziju i Hrvatskom društvu za hipertenziju HLZ-a i njihovom predsjedniku akademiku Bojanu Jelakoviću, ali i svim ostalim stručnjacima, na svemu što čine u cilju edukacije, prevencije, otkrivanja i liječenja hipertenzije.
Nazočnima se obratio akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju i predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju HLZ-a upozorivši kako je arterijska hipertenzija glavna globalna prijetnja zdravlju te najmasovnija kronična bolest današnjice, a povišen sistolički krvi tlak najčešći uzrok smrti i invaliditeta u cijelomu svijetu.
- Prema podacima prije COVID-19 pandemije u Hrvatskoj je hipertenzivna bolest bila na četvrtome mjestu u cijeloj populaciji, a na drugome mjestu kod žena, no kada se zbroje sve smrti koje su nastale kao posljedica arterijske hipertenzije tada je ona uvjerljivo na prvome mjestu kao uzrok smrti u 34,2 posto slučajeva i ponovo više u žena, gdje je povezana s 37 posto smrti, upozorio je akademik Jelaković.
Naglasio je kako je arterijska hipertenzija najvažniji čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze kojoj značajno pridonose dislipidemija, šećerna bolest i pušenje.
Arterijska hipertenzija, kako je pojasnio Jelaković, je najvećim dijelom posljedica nezdravoga načina života, te je istaknuo važnost prevencije, koja je prema njegovim riječima zakazala. Kazao je da je svjesnost o hipertenziji u Hrvatskoj posljednjih godina narasla, porastao je i broj liječenih, no još uvijek ima velik broj osoba kojima hipertenzija nije dijagnosticirana. Osvrnuvši se na rizike koji dovode do hipertenzije iznio je podatke prema kojima u Hrvatskoj samo jedna četvrtina populacije ima normalan indeks tjelesne mase, 25 posto stanovništva puši, a problem je i što su Hrvati vrlo neaktivna nacija te se još od vrtića i škola ne usađuje navika tjelesne aktivnosti. Jedan od rizika, kako je naveo, su i dijetalne greške, jer Hrvati ne jedu dovoljno voća, povrća i ribe, a jede se previše procesuiranog mesa, slatkiša i brze hrane, pogotovo među mladima.
Akademik Jelaković posebno se osvrnuo na važnost smanjenja unosa soli i redovito kardiovaskularno vježbanje, što pridonosi smanjenju krvnoga tlaka, pa je tako iznio podatke da redovito kardiovaskularno vježbanje smanjuje sistolički krvni tlak za 4-9 mm žive, limitirani unos soli za 2-8 mm, prestanak pušenja 3,5 mm, redukcija stresa 5 mm, te smanjenje težine za 5-20 mm.
- Samo 2 mm žive manje može utjecati na 7 posto manje smrti od koronarne bolesti i 10 posto smrti od moždanog udara, naglasio je Jelaković.
Što se tiče projekta prekomjernog smanjenja unosa soli, akademik Jelaković je istaknuo da je od 2005. udio soli u pojedinim prehrambenim proizvodima smanjen sa 11,5 na 10 grama, a preporuka je 5 grama. Smatra da treba nastaviti s animacijom nadležnih institucija da se izvrši veći pritisak na industrije kako bi se smanjio udio natrijevog klorida u prehrambenim proizvodima.
Kao jedan od važnih faktora u sprječavanju težih posljedica hipertenzije, akademik Jelaković je posebno istaknuo važnost redovnog uzimanja lijekova, što mnogi pacijenti ne čine, te jačanje odnosa liječnik-pacijent.
- Problemu arterijske hipertenzije treba pristupati multisektorski (zdravstvo, gospodarstvo, školstvo, financije) u vrlo uskoj suradnji sa stručnim društvima i Hrvatskom ligom za hipertenziju, uključujući više relevantnih liječničkih specijalnosti, medicinske sestre, ljekarnike, nutricioniste, kineziologe i psihologe, kazao je Jelaković. Istaknuo je i važnost edukacije stanovništva i zdravstvenih djelatnika, provođenje akcija preventivnih pregleda, što Hrvatsko društvo za hipertenziju već čini, posebno u ruralnim područjima gdje zdravstvena skrb nije dovoljno dostupna te snažnije uključivanje ljekarnika, kao „neiskorištenog resursa“ u te akcije i projekte.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore mag. pharm. Ana Soldo kazala je kako su ljekarnici veliki resurs u kontekstu primarne zdravstvene zaštite, što se pokazalo i u pandemiji koronavirusa kod testiranja i cijepljenja. - U hrvatskom zdravstvenom sustavu ima 2900 ljekarnika, a u Hrvatskoj 1200 ljekarni, kazala je Soldo. – Ljekarnike treba osnaživati, svaki pacijent bar dva puta mjesečno ulazi u ljekarnu, a kod liječnika obiteljske medicine možda dva puta godišnje, istaknula je. Iznijela je također podatke de se svakog mjeseca u Hrvatskoj izdaje 6 milijuna i 600 tisuća recepata, od čega se pretpostavlja da je polovica za ljude s hipertenzijom.
Soldo je kazala kako su u proteklih nekoliko godina gotovo sve zemlje članice EU-a razvile i implementirale u ljekarne protokole za praćenje kroničnih bolesnika čime se osnažuje skrb na razini primarne zdravstvene zaštite te je izrazila nadu da će i Hrvatska uskoro biti na toj listi.
Trenutno Hrvatska ljekarnička komora provodi projekt koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva, a to je sustav praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijente u javnim ljekarnama, NPOO 2021-2026. Također je istaknula kako se 40 posto ljekarni uključilo u nacionalni projekt Hrvatskog društva za hipertenziju "Lov na tihog ubojicu" te u mjesecu svibnju provode mjerenje arterijskog tlaka što će dati još jedan uvid u stanje s hipertenzijom u općoj populaciji.
Načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva dr. med. Dunja Skoko Poljak govorila je o aktivnostima Ministarstva koje se tiču nezaraznih kroničnih bolesti, poput izrade Nacionalnog programa za nezarazne kronične bolesti te nastavka potpore kampanji smanjenja prekomjernog unosa soli. Smatra da je uključivanje ljekarnika, u vremenu kada postoji nedostatak radne snage u zdravstvenom sustavu, vrlo važno.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak kazao je da HZJZ kroz praćenje epidemiološke situacije podiže svijest građana o hipertenziji, što je važno jer velik dio stanovnika ne zna da ima visoki tlak, a dio zna, ali se ne liječi. - HZJZ sudjeluje u javnozdravstvenim akcijama i projektima poput projekta „Lov na tihog ubojicu“ Hrvatskog društva za hipertenziju, bilo direktno na terenu ili kao podrška, što je iznimno važno jer je to projekt ulaska liječnika u zajednicu, pogotovo tamo gdje postoji problem dostupnosti zdravstvene zaštite, kazao je Capak.
Osvrnuo se i na rizične faktore koji dovode do hipertenzije i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, pri čemu je istaknuo važnost preventivne medicine. - Na temelju podataka koje HZJZ prikuplja, a odnose se među ostalim i na podatke o pretilosti, tjelesnoj aktivnosti, itd. razrađuju se strateški i akcijski planovi koji se odnose na stanovništvo od vrtićke dobi do gerontologije, te se tako nastoji djelovati na smanjenje bolesti, rekao je Capak. HZJZ je također aktivan i na pionirskom području, a to je utjecaj klimatskih promjena, onečišćenja zraka i buke na bolesti poput hipertenzije.
U raspravu koja je uslijedila uključili su se i članovi Odbora, te izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovec, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach i drugi uvaženi gosti. Svi sudionici sjednice još su jednom ponovili važnost multidisciplinarnog pristupa problemu hipertenzije i drugih nezaraznih kroničnih bolesti, te istaknuli potrebu boljeg preventivnog djelovanja, edukacije stanovništva i zdravstvenih djelatnika te rada na terenu, ne samo kroz povremene javnozdravstvene akcije, već u svakodnevnoj praksi.