.png)
Zagreb – Zimsko zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe održava se u Strasbourgu od 24. do 28. siječnja 2022., u hibridnom formatu sa znatno ograničenim fizičkim sudjelovanjem zastupnika, uslijed pogoršanja epidemiološke situacije. U skladu s preporukama Skupštine voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić i članovi Zdravka Bušić, Sabina Glasovac i Domagoj Hajduković u radu Skupštine sudjeluju videokonferencijskim putem dok je jedini član Izaslanstva Davor Ivo Stier uključen u rad Skupštine u Strasbourgu.
Prvoga dana zasjedanja Tiny Kox izabran je za predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kao 34. predsjednik od 1949. godine i kao treći Nizozemac koji je obnašao ovu dužnost. U uvodnom govoru Kox je istaknuo kako Skupština mora ostati stup demokratske sigurnosti, jamac ljudskih prava i vladavine prava, kao i platforma za učinkoviti multilateralizam u Europi te očuvati i reafirmirati vlastiti identitet kao neovisni forum za sveobuhvatan i uključiv politički dijalog i suradnju. Kao glavni prioritet djelovanja naveo je ljudska prava uz provedbu Konvencije u svim državama članicama te podršku autoritetu Europskoga suda za ljudska prava.
U nastavku zasjedanja održana je zajednička rasprava o pravima djece da sudjeluju u rješavanju pitanja koja utječu na njihov život te o kršenju dječjih prava u kontekstu klimatskih promjena. Usvojivši dvije rezolucije i preporuku na tu temu Parlamentarna skupština istaknula je kako vlade i parlamenti trebaju osigurati uvažavanje stavova djece kad god se donose i provode odluke koje utječu na njihove živote te je preporučeno da se djeca pažljivije slušaju i prepoznaju kao akteri promjena u klimatskoj krizi. Provedena je i rasprava o Paktu o migracijama i azilu EU-a iz perspektive ljudskih prava, u kojoj je videokonferencijskim putem sudjelovala povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson koja je istaknula potrebu da se prijedlozima iz Paketa uvede novi pristup migracijama te je pozdravila izvješće Skupštine te obećala da će ga uzeti u obzir. U raspravi je u ime grupe Socijalista, demokrata i zelenih sudjelovao član Izaslanstva Domagoj Hajduković koji je pohvalio izvješće koje se bavi najvažnijim pitanjima ljudskih prava na području migracija te posebno naglasio važnost rasprave o takozvanom zadržavanju i odvraćanju migranata, kao i o problemu traženja azila u zemljama tranzita.
Tijekom zasjedanja provedene su i rasprave o suzbijanju rastuće mržnje prema LGBTI osobama u Europi i navodnim kršenjima njihovih prava na Južnom Kavkazu. Parlamentarna skupština izrazila je zabrinutost porastom govora mržnje, nasilja i zločina iz mržnje prema LGBTI osobama u državama članicama Vijeća Europe, a usvojena je i rezolucija kojom se, između ostalog, snažno osuđuju stigmatizirajući i diskriminatorni komentari i govor mržnje usmjereni na LGBTI osobe. Hajduković je u okviru rasprave naglasio kako se Povelja o ljudskim pravima odnosi jednako na sve ljude te pozvao na snažnije, neideološko promicanje temeljnih ljudskih prava za koje se zalaže Vijeće Europe. Parlamentarcima se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavivši društveno-političku situaciju u zemlji. Osvrnuo se na dosadašnje funkcioniranje institucija te izrazio je žaljenje što primjena koncepta konstitutivnih naroda i korištenje etničkih kvota u svakodnevnom političkom odlučivanju u institucijama Bosne i Hercegovine onemogućava stabilizaciju i napredak zemlje. Izrazio je potrebu ostvarivanja jednakosti za svakog građanina Bosne i Hercegovine kako bi se stvorilo društvo jednakih mogućnosti, čime bi se eliminirali svi oblici diskriminacije povezani s fenomenom konstitutivnih naroda.
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini se obratio i talijanski državni podtajnik Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Benedetto Della Vedova koji je predstavio prioritete i događanja koja će se odvijati u vrijeme talijanskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe
Skupština je raspravljala i o ulozi medija u vremenima krize te o nogometnom upravljanju, uz intervenciju predsjednika FIFA-e Giovannija Infantina, kao i o sportskim politikama u vrijeme krize. Kako je rečeno, usvojeni tekst na temelju izvješća daje niz detaljnih praktičnih preporuka FIFA-i, UEFA-i i drugim tijelima uključenima u nogomet kako bi se postigla transparentnost, pravednost i solidarnost u financiranju nogometa, uključujući reformu tržišta transfera te osigurala zaštita ljudskih prava igrača, osobito mladih, od zlostavljanja ili iskorištavanja i promicala nediskriminacija u sportu.
U okviru rasprave po žurnom postupku Skupština je raspravljala o javnozdravstvenim mjerama koje pridonose suzbijanju Covida-19, dok je u okviru rasprave o tekućim pitanjima raspravljala o nedavnim izazovima sigurnosti Europe i ulozi Vijeća Europe. Na dnevnom redu Skupštine su i rasprave o okončanju prisilnih nestanaka na teritoriju Vijeća Europe, a o toj je temi u ime grupe Europske pučke stranke govorio Davor Ivo Stier, koji je na početku zasjedanja izabran za potpredsjednika grupe. Stier je pozvao vlasti u određenim državama, naročito na području Sjevernog Kavkaza, da provedu ozbiljne istrage o slučajevima prisilnih nestanaka te naglasio kako, posebno i radi toga što dolazi iz Hrvatske koja još uvijek ima veliki broj nestalih osoba iz Domovinskog rata, problem nestalih ne smije biti pitanje političkih rasprava već humanitarni imperativ za sve.
Raspravljalo se i o ratificiranju vjerodajnica za članove Izaslanstva Ruske Federacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koje su osporene od strane određenog broja zastupnika u Skupštini, što je iziskivalo raspravu o toj temi, a potom i glasanje. Parlamentarna skupština je u konačnici ratificirala vjerodajnice ruskog izaslanstva uz istovremeno izražavanje zabrinutosti pogoršanjem situacije u pogledu pluralizma, ljudskih prava i temeljnih sloboda u Rusiji i pozvala vlasti da ispune preporuke iz niza rezolucija Skupštine donesenih od 2008. godine. Pozvala je također ruske vlasti da što prije povuku svoje vojnike s ukrajinskih granica i zaustave eskalaciju vojnih napetosti. Održana je i rasprava o trovanju Alekseja Navaljnog te je usvojena rezolucija kojom je Skupština pozvala Rusku Federaciju na ispunjavanje obveza prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima pokretanjem neovisne i učinkovite istrage o trovanju Alekseja Navaljnog te je pozvala ruske vlasati da odmah oslobode Navaljnog temeljem privremene mjere koju je odredio Europski sud za ljudska prava 16. veljače 2021. godine.