.png)
Strasbourg - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u sastavu Marijana Balić, Zdravka Bušić, Sabina Glasovac, Domagoj Hajduković i Davor Ivo Stier sudjelovalo je na jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje je održano u Strasbourgu od 27. do 30. rujna 2021., u hibridnom formatu. Središnje teme zasjedanja bile su posvećene klimatskim promjenama i ljudskim pravima.
Predsjednik Skupštine Rik Daems u uvodnom se govoru osvrnuo na pojavu nove generacije prava, poput prava na istinu, privatnost ili prava na jednakost te je pozvao Skupštinu da ova iznimno važna pitanja razmatra na cjelovit i tematski način. Podsjetio je da je Skupština bila pionir u raspravama o temama koje mogu imati ozbiljne posljedice na temeljna prava naših građana, kao i na formuliranje prijedloga kako ih učinkovito riješavati. - Primjeri za to su nedavne rasprave o umjetnoj inteligenciji te demokraciji, ljudskim pravima, nasilju nad ženama i u obitelji u kontekstu trenutačne pandemije, kazao je Daems.
U središtu zasjedanja bila je cjelodnevna zajednička rasprava o temama vezanim uz klimatske promjene i zaštitu okoliša pa se u tom kontekstu raspravljalo o radu Vijeća Europe na uspostavljanju prava na zdravi okoliš, potrebi angažiranija participativne demokracije u rješavanju klimatskih promjena, promjenama u kaznenoj i građanskoj odgovornosti u kontekstu klimatskih promjena, potrebi većeg oslanjanja na vladavinu prava u klimatskim krizama, borbi protiv nejednakosti u pravu na siguran, zdrav i čist okoliš, o klimi i migracijama te o tome kako istraživačke politike mogu promicati zaštitu okoliša. Ujedno je održan panel i interaktivna rasprava na visokoj razini na temu "Okoliš i ljudska prava: pravo na siguran, zdrav i održiv okoliš".
Skupština je u okviru rasprave po žurnom postupku raspravljala o situaciji u Afganistanu i posljedicama za Europu i regiju, povećanom migracijskom pritisku na granicama Latvije, Litve i Poljske s Bjelorusijom te o nacrtu drugog Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu, dok je u okviru rasprave o tekućim pitanjima raspravljala na temu "Zapadni Balkan između demokratskih izazova i europskih težnji: koja je uloga Vijeća Europe?".
U raspravi o situaciji u Afganistanu sudjelovao je član Izaslanstva Davor Ivo Stier koji je naglasio važnost uloge UN-a na tom području te značaj mogućeg utjecaja preporuka Vijeća Europe, ali je istovremeno izrazio žaljenje radi sumnje da će one imati stvarni utjecaj na talibanski režim. Na temu zapadnog Balkana između demokratskih izazova i europskih aspiracija te uloge Vijeća Europe u tom procesu govorila je voditeljica Izaslanstva Marijana Balić, koja je naglasila da će Hrvatska, kao i do sada, podupirati napredak zemalja zapadnog Balkana prema članstvu u EU. Vijeće Europe u velikoj mjeri može pomoći tim zemljama u rješavanju problema kako bi se unaprijedili demokratski procesi, pogotovo oni koji se odnose na jednakopravnost glasačkog tijela pa i manje brojnih etničkih zajednica, kazala je Balić.
Tijekom zasjedanja Skupštini se obratila povjerenica EU-a za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides koja je predstavila program EU-a koji Europu treba učiniti "zdravijom, uključivijom, otpornijom i održivijom", naglasivši da su suradnja i solidarnost ključni za prevladavanje sadašnjih i budućih izazova. Pozvala je na univerzalan i pošten pristup cjepivima i lijekovima protiv Covida-19, podsjećajući da "nitko nije siguran dok svi ne budemo sigurni".
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjarto predstavio je izvješće Odbora ministara, kao i aktivnosti koje će se odvijati tijekom šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, dok je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u svojem redovitom dijalogu sa Skupštinom između ostalog istaknula važnost potpune provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u državama članicama Vijeća Europe. Pozvala je države članice da dalje primjenjuju i prihvaćaju načelo supsidijarnosti, pri čemu nacionalni suci provode Konvenciju oslanjajući se na sudsku praksu Suda, što rezultira smanjenjem broja predmeta koji dolaze u Strasbourg.
Skupština je raspravljala i o humanitarnim posljedicama sukoba između Armenije i Azerbajdžana, o društvenim i gospodarskim nejednakostima u Europi i vraćanju društvenog povjerenja jačanjem socijalnih prava, o jačanju borbe protiv takozvanih zločina iz časti te o promatranju prijevremenih parlamentarnih izbora u Armeniji, Bugarskoj i Moldaviji.
Također se raspravljalo o potrebi ravnomjerne i adekvatne zastupljenosti spolova u izaslanstvima država u Parlamentarnoj skupštini, kao i o smjernicama o opsegu parlamentarnih imuniteta koje uživaju članovi Skupštine, a predstavljeno je i izvješće o pregledu rada i odlukama pomoćnih tijela Skupštine od posljednje sjednice. Skupština je izabrala i nove suce Europskog suda za ljudska prava iz Češke, Moldavije i Ruske Federacije.
Godišnju nagradu Václav Havel za ljudska prava Skupština je dodijelila bjeloruskoj aktivistici za ljudska prava Mariji Kalesnikavoj, jednoj od oporbenih čelnica u Bjelorusiji, koja je u rujnu 2021. osuđena na 11 godina zatvora zbog svojih aktivnosti.