Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu boravilo u službenom posjetu Republici Austriji

Gradišće/Beč - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i članovi Odbora Stipan Šašlin i Petar Šimić boravili su 22. i 23. lipnja u službenom posjetu Republici Austriji.

Izaslanstvo je 22. lipnja 2025. posjetilo Gradišće u kojemu živi značajna hrvatska zajednica, sastalo se s predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Josefom Buranitsom, koji je ujedno i generalni tajnik Centra austrijskih narodnih skupina, sudjelovalo na svetoj misi u Biskupiji Željezno i susrelo se s fra Božidarom Blaževićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije u Gradišću te obišlo gospodarstvo gradišćanskog Hrvata, vinogradara i vinara Mate Klikovicha u Zagersdorfu. - Gradišćanskim Hrvatima zakonski su zagarantirana prava autohtone nacionalne manjine u Republici Austriji, a zbog velikog broja djece iz hrvatskih obitelji koja žive u Gradišću potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala potrebna dostupnost obrazovanja na hrvatskom jeziku, rekao je Josef Buranits i dodao kako je za isto potrebna financijska i politička podrška Republike Austrije i Republike Hrvatske, ali i prilagodba postojeće zakonske regulative u Austriji o čemu su obavljeni razgovori s nadležnim ministrom.

Mate Klikovich podsjetio je kako su Hrvati u Gradišće došli prije gotovo pet stoljeća, te da su unatoč brojnim izazovima, očuvali hrvatski jezik, kulturu, običaje i vjeru. Govorio je o aktivnostima Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću u kojem je 27 godina obavljao dužnost generalnog tajnika i putem kojega je neumorno radio na promociji gradišćanskih Hrvata diljem svijeta. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića koje se dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge za kulturu.

Na sastancima koji su 23. lipnja 2025. održani s glavnim tajnikom Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite klime i okoliša, regija i vodnoga gospodarstva Johannesom Abentungom i zamjenikom predstojnika ureda ministra, Haraldom Welschom, kao i s Georgom Strasserom, predsjednikom Odbora za poljoprivredu i šumarstvo u Nacionalnom vijeću austrijskog Parlamenta i njegovim članovima te s Ferdinandom Tiefnigom, predsjednikom Odbora za poljoprivredu i šumarstvo u Saveznom vijeću austrijskog Parlamenta i njegovim članovima, razgovaralo se o novom okviru Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, Višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027., najavama smanjenja proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku i ukidanju drugog stupa ZPP, suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, razvoju nacionalnih i regionalnih marki (shema kvalitete) proizvoda i njihov utjecaj na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača i EU Uredbi o deforestaciji.

Na svim sastancima potvrđena su zajednička stajališta Hrvatske i Austrije o potrebi očuvanja Zajedničke poljoprivredne politike utemeljene na dva stupa i sa proračunom kako je utvrđen sada u okviru zasebne omotnice.

- Pojačana izdvajanja za obranu su važna, no ona se ne smiju realizirati na teret poljoprivrede jer nam je prehrambena sigurnost važna jednako kao i obrambena, a bez poljoprivrednika nema proizvodnje hrane. Na mnogobrojne izazove kojima su izloženi poljoprivrednici ne može se odgovoriti s manje novca, a tu prije svega mislim na visoku zelenu ambiciju koja pred poljoprivrednike stavlja sve više obveza koje oni moraju ispunjavati, ali i na potrebu snažnijeg suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi kojima je izložen europski poljoprivredno-prehrambeni sektor, rekla je Marijana Petir. Kako je pojasnila, definiranje obaveza u okviru zelene ambicije trebalo bi u obzir uzeti dosadašnji doprinos država članica očuvanju okoliša, jer se primjerice više od 50 posto površina u Hrvatskoj nalazi pod zaštitom u okviru nacionalnog zakonodavstva kao i Natura 2000, Hrvatska je GMO-free zemlja, a hrvatski poljoprivrednici koriste upola manje pesticida, antibiotika i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU, stoga se hrvatskim poljoprivrednicima ne bi smjele nametati obaveze kao i onima koji ne proizvode na održiv način jer bi se to negativno odrazilo na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Govoreći o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, Petir je izložila prijedlog kojim je Odbor za poljoprivredu tražio da se u nepoštene trgovačke prakse uvrsti i prodaja proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, a što se već primjenjuje u Rumunjskoj i Španjolskoj te je na takav prijedlog Odbora i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Christophe Hansen pozitivno reagirao.

- Poljoprivrednicima je potrebno osigurati dostupnost i sigurnost investicija, zato je važno da znamo koliko sredstava i u kojem vremenskom okviru će biti dostupno europskoj poljoprivredi, rekao je glavni tajnik Ministarstva Johannes Abentung i dodao kako poljoprivrednu i ekološku agendu treba staviti u službu održive poljoprivredne proizvodnje. Izvijestio je da su osnovali Ured za poštene trgovinske prakse koji jednom godišnje podnosi izvješće o svom radu, a čiji nalazi, iako neobavezni, utječu i na reguliranje odnosa u lancu opskrbe hranom. Zamjenik predstojnika ureda ministra Harald Welch je dodao kako u potpunosti podržava stav koji je iznijela zastupnica Petir o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike jer bi drugačiji način raspodjele sredstava za poljoprivredu u odnosu na sadašnji izazvao strukturalne promjene u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i u bitnome utjecao na stabilnost ruralnih područja. Dodao je kako je uz suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi važno propisati kvalitetu proizvoda i razvijati nacionalne i regionalne marke proizvoda koje pridonose očuvanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača.

- Austrija Zajedničku poljoprivrednu politiku vidi u zasebnom proračunu koji će osigurati harmoničan i ravnomjeran razvoj ruralnih područja, rekao je na sastanku u Austrijskom parlamentu Georg Strasser, ukazavši na važnost provođenja projekata koji pomažu uspostavi ravnoteže u lancu opskrbe hranom, ali i u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Govoreći o Uredbi o deforestaciji rekao je kako u istoj Južna Amerika i Brazil nisu prepoznate kao visokorizične zemlje, pa je zbog toga potrebno Uredbu prilagoditi, a to znači i potencijalno odgoditi njenu primjenu. Ferdinand Tiefnig je govoreći o važnosti povezivanja poljoprivredno-prehrambenog sektora s turizmom, ukazao na ključnu ulogu sljedivosti u lancu opskrbe hranom, koja bi mogla pružiti odgovor i na izazove kojima su, zbog trgovinskih sporazuma i nepoštenih trgovačkih praksi, izloženi poljoprivrednici te je istaknuo kako je poljoprivreda u Austriji regionalizirana te se velika podrška pruža proizvodnji specifičnih regionalnih proizvoda s oznakom kvalitete kojima potrošači daju prednost pri kupovini.

Na sastancima se razgovaralo i o problemima koje uzrokuju elementarne nepogode, kao i zaštićene vrste poput vuka te divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima. Bilo je riječi o uvozu proizvoda iz trećih zemalja tretiranih pesticidima koji nisu dozvoljeni u EU kao i o proširenju EU u kontekstu utjecaja na poljoprivredu.

- Hrvatska ima najveći udio šumskih sastojina mješovitog sastava, čime je zagarantirana stabilnost šumskih područja, rekao je Stipan Šašlin i istaknuo važnost pronalaženja održivog rješenja kako bi se štete od divljači svele na minimum.

- Jasnije pozicioniranje spram nepoštenih trgovačkih praksi i ograničavanje dostupnosti proizvoda iz trećih zemalja, u čijoj proizvodnji nisu korišteni europski standardi na europskom tržištu, ključ je očuvanja europske poljoprivrede, rekao je Petar Šimić.

Predstavljajući rad Burze za poljoprivredne proizvode u Beču, direktor Josef Dietrich je rekao kako Burza postoji već 150 godina, svoja tjedna izvješća predstavlja svake srijede, a njezine glavne zadaće su tjedno praćenje cijena poljoprivrednih proizvoda, posebno žitarica, arbitraža i briga o trgovinskim običajima, te organizacija događanja. Govoreći o sudionicima Burze, rekao je kako su zastupljeni svi dionici poslovanja sa žitaricama, od poljoprivrednih udruženja i komora do trgovaca, ali i predstavnika mlinova i prerađivačke industrije. Dietrich je uputio poziv hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima i tvrtkama da se prijave za sudjelovanje na Dunavskoj burzi koja će se 5. rujna 2025. godine održati u Beču.

Na sastanku u Poljoprivrednoj komori Austrije, predsjednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovich, koji obnaša i funkciju prvog potpredsjednika COPE, rekao je da je članstvo u Komori obavezno, a Komora je, temeljem ugovora potpisanog s Ministarstvom poljoprivrede, obavezna pružati poljoprivrednicima besplatne savjetodavne usluge, dok djelatnici Komore, uz naknadu, pomažu korisnicima i u pripremi projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Berlakovich je govorio i o važnosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača i rekao kako je upravo duga tradicija zajedničkog nastupa austrijskih poljoprivrednika na tržištu zagarantirala njihovu konkurentnost. Istaknuo je da poljoprivrednici u Austriji vode računa o kvaliteti i sljedivosti, a takav njihov pristup nagrađuju potrošači koji kod kupovine preferiraju domaće proizvode.

To je potvrdio i  Martin Gressl, prokurist AMA Marketinga, društva koje je osnovano nakon pristupanja Austrije Europskoj uniji s ciljem jačanja položaja austrijskih poljoprivrednika na zajedničkom tržištu. Kako je pojasnio, društvo je zaduženo za sustav upravljanja kvalitetom, dodjelu „AMA oznake“ kojom se dokazuje sljedivost proizvoda te za prijenos informacija, promociju i marketing austrijskih proizvoda u Republici Austriji i inozemstvu. Postoje tri službene oznake kvalitete za poljoprivredne proizvode – AMA oznaka kvalitete, AMA oznaka organske proizvodnje i oznaka AMA GOURMET REGION. Te oznake predstavljaju najvišu kvalitetu, austrijsko podrijetlo i stroge kontrole.

Kako je Gressl pojasnio, do sada su izradili 26 knjiga – smjernica/standarda o kvaliteti hrane u kojima su propisane procedure za dobivanje oznake kvalitete, a temeljem istih sklopljeno je 50 000 proizvođačkih ugovora s poljoprivrednicima s AMA oznakom kvalitete te je izdano 5000 licenci u AMA programu kvalitete. Sredstva za rad AMA Marketinga osiguravaju se članarinama, a iz svog proračuna godišnje izdvajaju 9,2 milijuna eura za promociju austrijskih proizvoda, što čini 2 posto od ukupnih godišnjih ulaganja u promociju najveća tri trgovačkih lanaca koji posluju u Austriji.