Stockholm – Potpredsjednici Odbora za europske poslove Bojan Glavašević i Darko Sobota te članovi Odbora Marko Pavić i Matko Kuzmanić sudjelovali su od 14. do 16. svibnja 2023. na LXIX. sastanku Konferencije Odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (COSAC).
Kao pretposljednji, od ukupno osam konferencija i sastanaka u okviru parlamentarne dimenzije švedskog predsjedanja Vijećem EU-a, sastanak je održan u švedskom parlamentu Riksdagu pod predsjedanjem predsjednika Odbora za poslove Europske unije Hansa Wallmarka.
Tijekom trodnevnog sastanka sudionici su raspravljali o rezultatima švedskog predsjedanja, tridesetoj obljetnici uspostave zajedničkog europskog tržišta, zelenoj tranziciji te situaciji u Ukrajini. Član Odbora za europske poslove Marko Pavić izrazio je podršku prioritetima švedskog predsjedanja, s osobitim naglaskom na podršku Ukrajini naglasivši kako joj Hrvatska, između ostaloga, može ponuditi razmjenu iskustava u poslijeratnoj obnovi i razminiranju. Pavić je također istaknuo kako bi Unija trebala zadržati takozvani zapadni Balkan u središtu svojih politika.
Potpredsjednik Odbora za europske poslove Bojan Glavašević je rekao kako je proširenje EU-a izuzetno važan proces i čiji bi značaj trebao biti prepoznat na europskoj razini. Predstavio je i amandman koji je saborsko izaslanstvo uložilo na nacrt doprinosa COSAC-a, usmjeren upravo na politiku proširenja i osiguravanje europske perspektive svim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Uniji. Predloženi amandman je u konačnici dobio široku podršku okupljenih parlamentaraca te je uključen u završni tekst Doprinosa COSAC-a.
Govoreći o dobrobitima zajedničkog tržišta Pavić je istaknuo kako je Hrvatska nakon gotovo deset godina članstva u Uniji dostigla 73 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda u uniji, od čega je, prema njegovim riječima, pomak s 61 posto postignut samo u posljednjih šest godina. Isto tako je ocijenio da će članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i europodručju doprinijeti njezinoj daljnjoj integraciji i gospodarskom napretku.
Posljednjeg dana LXIX. COSAC-a sudionici su razgovarali o zelenoj tranziciji i stanju u Ukrajini. Govoreći o zelenoj tranziciji Pavić je rekao da EU, koja je odgovorna za manje od 10 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, treba prije svega djelovati kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena, kako bi glavni onečišćivači, slijedeći europski primjer, drastično smanjili svoje emisije. Istaknuo je primjer Hrvatske koja želi iskoristiti svoj geografski položaj i prirodne resurse za izgradnju zelenije budućnosti. U raspravi o stanju u Ukrajini zastupnici su iskazali punu podršku toj zemlji, izrazivši uvjerenje kako će EU usmjeriti sve raspoložive resurse u njezinu obnovu. Sugovornici su se složili oko toga da bi se trebalo pronaći način kako bi se zamrznuta ruska imovina usmjerila prema infrastrukturnoj obnovi Ukrajine i razminiranju.
Ovaj sastanak COSAC-a zaključen je usvajanjem završnih dokumenata - Zaključaka i Doprinosa te najavom dvaju sastanaka COSAC-a koji bi se trebali održati tijekom nadolazećeg španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije u Madridu i to sastanak predsjednika 9. i 10. srpnja 2023. godine te od 24. do 26. rujna 2023. godine LXX. sastanak COSAC-a.