.png)
Zagreb - Izaslanstvo Odbora za europske poslove njemačkoga Bundestaga, koje je 20. siječnja sudjelovalo na sastanku predsjednika odbora za poslove Unije (COSAC), u nastavku boravka u Hrvatskoj posjetilo je u utorak Hrvatski sabor.
Izaslanstvo se na odvojenim sastancima susrelo s domaćinom, predsjednikom Odbora za europske poslove Domagojem Ivanom Miloševićem i članovima odbora, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Mirom Kovačem i članovima odbora te predsjednikom Odbora za pravosuđe Orsatom Miljenićem.
Tijekom sastanka izaslanstava odbora za europske poslove dvaju parlamenata razmijenjena su mišljenja o zaključcima i inicijativama sa sastanaka predsjedajuće Trojke 19. siječnja te predsjednika odbora za poslove Unije 20. siječnja. Poseban naglasak stavljen je na predstojeću Konferenciju o budućnosti EU-a pri čemu je još jednom ponovljena važna uloga nacionalnih parlamenata u raspravama o ovoj temi, o čemu hrvatska i njemačka strana imaju ista stajališta. Sugovornici su također složni da je potrebno i dalje voditi razgovore o reformatiranju sastanaka COSAC-a kako bi se postigla njihova što veća učinkovitost.
Govoreći o predstojećim događanjima tijekom hrvatskog predsjedanja Domagoj Ivan Milošević podsjetio je na sastanak na vrhu EU – zapadni Balkan u svibnju, s čim u vezi je izrazio nadu da će do tada biti otvoreni pregovori između EU-a i Sjeverne Makedonije te Albanije. – Zapadni Balkan je srce Europe i mi zahvaljujemo Njemačkoj i Bundestagu na razumijevanju i podršci u vezi s otvaranjem pregovora s ove dvije države, kazao je Milošević.
Predsjednik Odbora za europske poslove Bundestaga Gunther Kirchbaum izrazio je zadovoljstvo intenzivnim bilateralnim odnosima dvaju parlamenata, a vezano uz europski put Sjeverne Makedonije i Albanije kazao je kako tim zemljama treba pružiti vjerodostojnu podršku. U vezi s proširenjem EU-a izrazio je očekivanje da će tijekom hrvatskoga predsjedanja doći do pomaka u promjeni stajališta nekih zemalja članica koje još uvijek imaju zadrške u vezi procesom proširenja i otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Na sastanku se razgovaralo i o pregovorima oko Višegodišnjega financijskog okvira, važnosti pravne sigurnosti i namjenskog trošenja sredstava kohezijskih fondova. S tim u vezi Milošević je podsjetio na važnost izrade procjene učinka kohezijskih sredstava na sve države članice, budući da ona do sada još nije učinjena. Bilo je riječi i o značaju jačanja pozicije EU-a na međunarodnom i sigurnosnom planu, što je i jedan od prioriteta hrvatskoga predsjedanja, te modalitetima jačanja europskoga identiteta.
O jačanju uloge EU-a na globalnom planu razgovaralo se i na sastanku njemačkoga izaslanstva s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Mirom Kovačem i članovima Odbora. Sugovornici su suglasni da se odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva mijenja položaj EU-a na vanjskopolitičkom i sigurnosnom planu te da konsolidacija teritorija EU-a na Zapadnom Balkanu tj. daljnje proširenje EU-a, može imati veliki utjecaj na jačanje geopolitičkoga položaja Europe.
Razgovaralo se i o drugim vanjskopolitičkim temama koje će biti istaknute tijekom hrvatskoga predsjedanja, poput donošenja odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, hrvatskom doprinosu Konferenciji o budućnosti Europe i potrebi snažnijeg angažmana zemalja EU-a u BiH. Vezano uz Konferenciju o budućnosti EU-a ponovno je istaknut značaj uključivanja u rasprave nacionalnih parlamenata, ali i nezavisnih institucija te pojedinaca koji mogu novim i inspirativnim idejama doprinijeti rješavanju raznih pitanja vezanih uz budućnost EU-a. Razgovaralo se i o važnosti vladavine prava te utjecaju unutarnjih i vanjskih migracija na društvenu i političku situaciju u pojedinim zemljama članicama.
Vladavina prava i učinkovito sudstvo bile su središnje teme interesa njemačkoga izaslanstva tijekom sastanka s Orsatom Miljenićem, predsjednikom Odbora za pravosuđe. Miljenić je izaslanstvo vrlo detaljno upoznao s rješenjima kojima se pokušavaju ukloniti problemi u hrvatskome pravosuđu, kao i s okolnostima rada pravosudnih institucija i sudaca u Hrvatskoj na svim razinama. – Mi pokušavamo inicirati čitav niz promjena kako bi se postigla pravna sigurnost, kako bi se skratila dugotrajnost postupaka pred sudovima, no za konačne rezultate treba još vremena, kazao je Miljenić.
U tom kontekstu razgovaralo se i o načinu izbora sudaca u hrvatskome sustavu, problemu njihovoga kasnog umirovljenja, te potrebi osvježavanja kadrova stručnjacima iz područja europskoga prava koji mogu doprinijeti stvaranju modernijeg i učinkovitijeg pravosudnog sustava.