.png)
Strasbourg/Zagreb – Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić, Zdravka Bušić, Sabina Glasovac, Domagoj Hajduković i Davor Ivo Stier sudjelovali su od 25. do 28. travnja 2022. na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje je u Strasbourgu održano u hibridnom formatu.
U uvodnom obraćanju predsjednik Skupštine Tiny Kox naglasio je kako će fokus sjednice biti na situaciji u Ukrajini te pozvao države članice da pruže svu moguću pomoć koja će dovesti do uspostave mira i povratka nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Također je oštro osudio zločine koje su počinile ruske snage u Buchi i drugim gradovima Ukrajine i zatražio da se odgovorni za kršenja humanitarnog prava privedu pravdi. Istaknuo je značaj Vijeća Europe u ovim izazovnim vremenima kao i potrebu redefiniranja europskog multilateralizma. Članovi Skupštine održali su minutu šutnje za sve žrtve rata u Ukrajini.
Središnja tema zasjedanja posvećena je posljedicama nastavka ruske agresije na Ukrajinu te ulozi i odgovornosti Vijeća Europe u rješavanju sigurnosnih i humanitarnih pitanja uzrokovanih agresijom. U okviru rasprave po hitnom postupku Skupština je raspravljala o osiguravanju odgovornosti Ruske Federacije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini.
Tijekom opće rasprave o posljedicama nastavka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu članovi Parlamentarne skupštine pozvali su na jedinstvo u podršci Ukrajini te na maksimalni pritisak na Rusku Federaciju da prekine agresiju, koja, kako se moglo čuti, predstavlja i napad na mir i sigurnost te međunarodno pravo i najosnovnije vrijednosti koje su temelj Vijeća Europe. Član Izaslanstva Domagoj Hajduković je tijekom obraćanja istaknuo nemjerljive posljedice agresije na svjetski poredak i zatražio kažnjavanje počinitelja teških zločina u Ukrajini. Napomenuo je kako treba uspostaviti komunikaciju s civilnim društvom i svima koji ne podržavaju agresiju u Ruskoj Federaciji te pozvao na otvaranje puta u EU za Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju.
U raspravi po hitnom postupku članovi Skupštine pozvali su međunarodnu zajednicu na slanje jasne poruke da će počinitelji ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, te mogućeg genocida, biti pozvani na odgovornost. Sve države članice i promatračice Vijeća Europe pozvane su da podrže istrage koje su u tijeku, posebice one koje su pokrenuli tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, ukrajinske vlasti i druge nacionalne jurisdikcije koje koriste svoju univerzalnu nadležnost, dok istovremeno osiguravaju blisku koordinaciju, a predložena je i uspostava ad hoc međunarodnog kaznenog tribunala za istragu i kazneni progon zločina agresije sa sjedištem u Strasbourgu. Član Izaslanstva Hajduković je izrazio žaljenje činjenicom kako se povijest ponavlja i usporedio zločine i stradanja u Ukrajini s ratom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te naglasio da je nužno procesuirati odgovorne, ali i poslati jasnu političku poruku da će svi odgovorni morati odgovarati za počinjene zločine.
Tijekom zasjedanja Skupštini se obratila povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović predstavivši godišnje izvješće o radu za 2021. godinu. U izlaganju je naglasila kako je utjecaj rata u Ukrajini na ljudska prava dominantna tema, ali je predstavila i ostala pitanja iz područja interesa izvješća koja se tiču migranata i tražitelja azila, slobode govora i javnog okupljanja, prava žena i djece, LGBTI zajednice, položaja novinara i branitelja ljudskih prava. Navela je sve poduzete aktivnosti vezane uz situaciju u Ukrajini s naglaskom na posjete i susrete na terenu u kojma je sudjelovala zajedno sa svojim timom, a koji uključuju izbjeglo stanovništvo Ukrajine te predstavnike nevladinih organizacija, novinare, aktiviste, volontere, predstavnike vlasti i članove međunarodnih organizacija. Istaknula je iznimnu solidarnost i humanost kojoj je svjedočila, ali je napomenula kako će biti potrebni sustavni i dugotrajni napori na svim razinama u rješavanju humanitarne krize i zaštite ljudskih prava. Posebno je istaknula dramatičnu situaciju u Mariupolju i zatražila otvaranje humanitarnog koridora za evakuaciju civilnog stanovništva, kao i poduzimanje pravnih i kaznenih mjera za kažnjavanje odgovornih za počinjene zločine.
Skupštini se obratio i predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella te je odgovarao na pitanja parlamentaraca. U ime političke skupine EPP-a član Izaslanstva Davor Ivo Stier obratio se talijanskom predsjedniku i istaknuo političke i gospodarske izazove u Europi te postavio pitanje o ulozi Vijeća Europe u održavanju ujedinjene Europe i pružanju jedinstvenog odgovora na izazove u obrani demokracije i vladavine prava. Predsjednik Mattarella je u odgovoru naglasio kako se suradnja među državama, zajedničko razumijevanje i povjerenje koje se desetljećima gradilo u okviru Vijeća Europe ne može ugroziti, ali je, po njegovim riječima, za dobrobit budućih generacija važno zaštititi i očuvati sustav prava koji je ugrađen u Europsku konvenciju o ljudskim pravima i u Sud. Istaknuo je kako ne samo Vijeće Europe već i Europska unija stvaraju sustav zajedničkih vrijednosti za građane Europe, ali i omogućuju da Europa igra ulogu mira, dijaloga i vladavine prava na globalnoj razini i u međunarodnoj zajednici podržavajući vrijednosti demokracije te je izrazio svoje uvjerenje da je obrana tih vrijednosti jedini put kojim moramo ići.
Talijanski ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Luigi Di Maio predstavio je izvješće Odbora ministara, kao i aktivnosti talijanskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, dok je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u redovitom dijalogu sa Skupštinom upoznala članove s poduzetim mjerama vezano uz agresiju na Ukrajinu, koje uključuju premještanje osoblja ureda Vijeća Europe u Kijevu na sigurno u susjedne zemlje, rad s ukrajinskim glavnim tužiteljem na uspostavljanju grupe stručnjaka za istraživanje kršenja ljudskih prava i pružanje Ukrajini pet milijuna eura iz banke Vijeća Europe za pomoć u izbjegličkoj krizi. Potvrdila je da će organizacija uskoro predložiti akcijski plan pomoći Ukrajini te je izrazila solidarnost s ukrajinskim narodom i pozdravila njihovu hrabrost. Napomenula je kako će otići u Kijev na razgovore o kratkoročnim i dugoročnim potrebama zemlje čim dobije službeni poziv.
Skupština je također raspravljala o jačanju strateškog partnerstva između Vijeća Europe i Europske unije te je istaknuta potreba zajedničkog djelovanja i utjecaja na izazove kojima je izložena Europa. Član Izaslanstva Hajduković je pozdravio izvješće te naglasio važnost suradnje Unije i Vijeća Europe u kontekstu proširenja. Izrazio je svoje uvjerenje u proširenje Europske unije za sve zemlje koje dijele europske vrijednosti i imaju ambiciju postati njezine članice. Napomenuo je da se to ne odnosi samo na zapadni Balkan, već i na Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju te ostale zemlje koje se žele pridružiti europskoj obitelji. Naglasio je da Ukrajini treba dati status posebnog odnosa s Europskom unijom jer su u jedinstvenom položaju da se moraju boriti za svoj proeuropski stav i orijentaciju. Istaknuo je kako su standardi i vrijednosti obje organizacije kompatibilni u smislu temeljnih vrijednosti koje se odnose na poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava, slobodu govora, slobodu medija i ostale zajedničke vrijednosti.
Na dnevnom redu zasjedanja bila su i izvješća o suzbijanju izloženosti djece pornografskim sadržajima, deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom, suzbijanju diskriminacije na temelju društvenog podrijetla, sprječavanju prekomjerne i neopravdane uporabe sile od strane policijskih službenika, očuvanju i promicanju istinske demokracije u Europi, poštovanju obveza Gruzije te o uporabi konfiscirane imovine ruskih građana i državnih poduzeća u korisne svrhe.
Skupština je izabrala Mykola Gnatovskyyja za suca Europskoga suda za ljudska prava iz Ukrajine, a dodijeljena je i Europska nagrada za 2022. gradu Izmiru u Turskoj kao gradu koji je najaktivnije promovirao europske vrijednosti.
U sklopu proljetnog plenarnog zasjedanja je također održan i drugi sastanak članica skupine Women@PACE, osnovane na inicijativu glavne tajnice Parlamentarne skupštine Despine Chatzivassiliou-Tsovilis, koja je predložila da se 245 zastupnica Skupštine okupi u neformalnu međustranačku skupinu s ciljem predlaganja inicijativa, pokretanja rasprava, savjetovanja i koordinacije. Članice te skupine su oštro osudile brojna izvješća o silovanju i seksualnom nasilju nad ženama i djevojkama u Ukrajini te ogroman i sveukupno nerazmjeran utjecaj ruske agresije na žene i djecu. Pozvale su države članice Vijeća Europe da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile i suzbile nasilje nad ženama i djecom te im pružile psihološku podršku i zdravstvenu skrb. Različite aktivnosti koje promiču članice Women@PACE u matičnim zemljama i parlamentima bit će okupljene pod okriljem šire kampanje podizanja svijesti #Women@PACE4WomenofUkraine.