.png)
Zagreb – Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a; voditelj Ante Bačić, zamjenik voditelja Stjepan Kovač te članovi Izaslanstva Zdravka Bušić, Dario Hrebak i Ante Prkačin od 14. do 17. svibnja 2021. sudjelovali su na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a.
Zasjedanje je, zbog još uvijek aktualnih pandemijskih ograničenja, i ove godine održano videokonferencijskim putem, a okupilo je 269 parlamentarnih zastupnika iz svih 30 zemalja članica NATO-a, kao i gotovo stotinu parlamentaraca iz redova delegacija država nečlanica NATO-a koje u Parlamentarnoj skupštini djeluju u svojstvu pridruženih skupštinskih članica, ali i onih država, odnosno institucionalnih izaslanstava, koje u ovome parlamentarnome forumu NATO-a imaju status promatrača.
Rasprave vođene na sjednicama tematskih odbora Parlamentarne skupštine NATO-a, kao i glavni naglasci interakcije NATO parlamentaraca s Mirceom Geoanom, zamjenikom glavnog tajnika NATO-a tijekom plenarne sjednice održane završnog dana zasjedanja, odnosili su se na sigurnosno-političke teme koje će i u nadolazećem razdoblju utjecati na politiku i djelovanje NATO-a kao jednog od najvažnijih čimbenika mozaika globalne sigurnosti.
U tom smislu, doprinos parlamentarne dimenzije u izradi i finalizaciji programskih načela političkog dokumenta "NATO 2030", kao podloge nadolazećeg NATO sastanka šefova država i vlada, odnosno polazišta za izradu novog ključnog dokumenta NATO saveza, njegovog novog budućeg Strateškog koncepta, zatim teme kompleksne sigurnosne zbilje na istočnome obodu Saveza, obnovljenog sukoba na Bliskome istoku te više, manje latentna nesigurnost na prostoru Sjeverne i subsaharske Afrike, ali i sigurnosne tenzije vezane za, primjerice, indo-pacifički prostor, odnosno one u domeni subverzivnog djelovanja usmjerenog protiv javnog mnijenja i krovnih institucija zapadnih demokracija, samo su neke od ključnih tema koje su ovom prigodom dominirale diskusijama i skupštinskim raspravama.
Analitički osvrt i politička raščlamba ovom su prigodom također neizostavno obuhvatili i problematiku kontrole naoružanja i neproliferacije oružja za masovno uništenje, jačanje institucionalne te šire društvene otpornosti država članica Saveza na ranije spomenute subverzivne kibernetičko-dezinformacijske kampanje raznih eksternih čimbenika, ekonomske te šire sigurnosne reperkusije aktualne globalne pandemije, kao i tematiku izgradnje NATO partnerstva odnosno NATO politiku "otvorenih vrata".