Budimpešta – Izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Androm Krstulovićem Oparom i članom Odbora za obranu Darkom Klasićem sudjelovalo je na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) Europske unije koja je u okviru mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije održana u Budimpešti 9. i 10. rujna 2024. godine.
Konferenciju su otvorili potpredsjednik Nacionalne mađarske skupštine János Latorcai, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zsolt Németh, predsjednik Odbora za obranu i provedbu zakona Nacionalne mađarske skupštine te predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) David McAllister. Na konferenciji su sudjelovala izaslanstva iz svih 27 država članica Europske unije, predstavnici Europskog parlamenta, izaslanstva nacionalnih parlamenata BIH, Gruzije, Islanda, Moldove, Ukrajine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Budućnost Europe i država koje žele postati članicama Europske unije, prioriteti i aktualna pitanja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije, pitanje zaštite vanjskih granica i nezakonitih migracija i geopolitički strateški pomaci u svijetu bili su glavne teme konferencije koje su raspravljene na četiri panela. U okviru hitne rasprave „urgent debate“ predstavnici nacionalnih parlamenta i zastupnici Europskog parlamenta razgovarali su o posljedicama neselektivnih ruskih napada na gospodarstvo i infrastrukturu Ukrajine.
Na prvom panelu na kojem je razmatrano pitanje budućnosti Europe i država koje žele postati članicama Europske unije, a na kojem je govorio i povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, voditelj hrvatskog izaslanstva i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara kazao je kako sigurnosna slika u Europi ukazuje na širenje destabilizacije na zapadnom Balkanu za što je zaslužna Rusija koja to čini kako bi skrenula pozornost s agresije na Ukrajinu, što posebno odgovara Srbiji koja nije uvela sankcije Rusiji. - Za Hrvatsku je posebno važno, za što se cijelo vrijeme snažno zalagala, da su otvoreni pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom, gdje su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, naglasio je Krstulović Opara i dodao kako su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi temelj za ispunjavanje kriterija i ključni faktor za pristupanje u članstvo Europske unije. Pozvao je Srbiju i Crnu Goru da po tome pristupe i naglasio kako Hrvatska zna da u Crnoj gori postoje proeuropske snage koje žele dobrosusjedske odnose koje moramo ohrabriti kako bi se ubrzao njihov ulazak u Europsku uniju. - Ulazak zemalja zapadnog Balkana te Ukrajine, Moldove i Gruzije u Europsku uniju jedino je jamstvo za mir i budućnost, zaključno je rekao Krstulović Opara.
U okviru rasprave na drugom panelu sudionicima se video porukom o prioritetima i aktualnim pitanjima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije obratio potpredsjednik Europske komisije i Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Voditelj hrvatskog izaslanstva Krstulović Opara je u svom izlaganju naglasio kako je Srbija, koja nije uvela sankcije Rusiji, svoj koncept „srpskog svijeta“ uspješno provela u Crnoj Gori, zemlji kandidatkinji i članici NATO-a.
- Važno da jednoglasno odlučivanje ostane okosnica Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije jer se donošenje odluka treba temeljiti na uzajamnoj solidarnosti među državama članicama, osobito ako je riječ o pitanjima od ključnog nacionalnog interesa za pojedine države članice, rekao je Krstulović Opara. Zastupnik Darko Klasić u svom je izlaganju naveo kako središnje pitanje vanjske politike Europske unije ostaje rat u Ukrajini, pri čemu Unija mora nastojati zadržati jedinstveno stajalište te da sigurno nisu prihvatljiva zastupanja teze suprotnih politici EU-a u odnosu na rat u Ukrajini pojedinih država članica. - Hrvatska podržava aktivnosti u okviru Stalne strukturirane suradnje i jačanja europske obrambene industrije, kako bi se države članice mogle osloniti na svoje snage u procesu jačanja i razvoja obrambenih sposobnosti, naglasio je Klasić i dodao kako bi pri tome prioriteti Plana razvoja sposobnosti obrane trebali biti inicijator europskih projekata, a ne obrnuto da obrambeni prioriteti Unije prate inicijative pokrenute od strane industrije.
Tijekom rasprave na trećem panelu o zaštiti vanjskih granica i pitanju nezakonitih migracija, član Odbora za obranu Darko Klasić podsjetio je da Hrvatska upravlja najduljom vanjskom kopnenom granicom te da se nalazi na aktivnoj zapadno – balkanskoj migracijskoj ruti. - Hrvatska policija je ove godine, do kraja srpnja spriječila gotovo 70 tisuća nezakonitih migranata, što je povećanje od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu, rekao je Klasić. Kazao je kako je tijekom 2024. godine zabilježen određeni pad pritiska na zapadno-balkanskoj ruti te kako nepovoljno stanje u zemljama zapadnog Balkana po pitanju nezakonitih migracija ima direktan učinak na hrvatsku granicu. - Veliki broj migranata u Hrvatskoj došao je sa područja zapadnog Balkana temeljem bezviznog režima i zbog toga Hrvatska ukazuje na žurno usklađivanje viznih politika zemalja zapadnog Balkana s pravnom stečevinom Europske unije, zaključio je Klasić.
Na četvrtom panelu o geopolitičkim strateškim pomacima u svijetu Krstulović-Opara rekao je kako konflikti koji mijenjaju geopolitičku i stratešku sliku Europe nisu samo na granicama Europe, oni se događaju i mogu se dogoditi i u srcu Europe u zemljama Zapadnog Balkana koje su destabilizirane od strane Rusije koja to koristi kako bi skrenula pozornost s agresije na Ukrajinu. - To provode ruski proxyji, prije svega Srbija, što nas dovodi do situacije u kojoj nemamo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku jer neprovođenje sankcija od strane Srbije prema Rusiji upućuje upravo na to, upozorio je Krstulović-Opara. - Je li razlog tome prodaja borbenih zrakoplova, koji su kompatibilni NATO standardima, savezniku Rusije, prodaja tehnologije nuklearne elektrane ili eksploatacija litija pitanje je koje valja postaviti, kazao je i dodao kako Hrvatska u svome susjedstvu želi sigurne, bogate i zadovoljne susjede, radi stabilnosti svih nas. – Hrvatska želi pružiti pomoć zbog zajedničkog mira jer ćemo doći u situaciju kada ćemo imati kineskog i ruskog igrača koji sigurno neće rado gledati mirni način života snažne i prosperitetne Europe i našeg, europskog načina života, zaključio je Krstulović Opara.
U okviru hitne rasprave o posljedicama neselektivnih ruskih napada na gospodarstvo i infrastrukturu Ukrajine, predsjednik Odbora za vanjsku politiku izvijestio je kako je Hrvatska imajući i sama iskustvo oružane agresije na vlastitom teritoriju, od početka rata dosljedno i solidarno pružala sveobuhvatnu pomoć Ukrajini. Istaknuo je kako je uz donaciju 50 generatora za škole i vrtiće, za pružanje žurne humanitarne i razvojne pomoći Ukrajini, Hrvatska do sada izdvojila već više od 53 milijuna eura te je hrvatska Vlada donijela novu odluku koja predstavlja nastavak snažnih napora u pružanju žurne, humanitarne i razvoje pomoći Ukrajini, kojom će u svrhu potpore obnovi energetske infrastrukture Ukrajine uputiti doprinos u ukupnom iznosu od 4 milijuna eura tijekom 2024. i 2025. godine za obnovu Ukrajine. - Intenziviranjem ruskih udara na ukrajinsku infrastrukturu evidentno je da je Rusija promijenila karakter agresije na Ukrajinu, rekao je Krstulović-Opara. Istaknuo je kako je Rusija uništila ili stavila izvan pogona više od 70 posto energetske infrastrukture Ukrajine, a 30 posto je pod ruskom okupacijom čime žele oslabiti ukrajinski narod. – Ukrajini moramo dati snažnu potporu, i to ne samo političku nego i svaku drugu, i to odmah te im omogućiti korištenje dostavljenog teškog oružja i na strateške ciljeve u Rusiji, zaključno je rekao Krstulović-Opara.
Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije održava se dva puta godišnje, a parlament domaćin i suorganizator Konferencije je nacionalni parlament države članice koja u tom polugodištu predsjeda Vijećem Europske unije. Iduća konferencija održat će se u Varšavi u okviru parlamentarne dimenzije poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 23 do 25. ožujka 2025. godine.