Zagreb - Više od stotinjak francuskih dužnosnika iz državne uprave i civilnoga društva, članova Nacionalnog instituta za visoko obrazovanje u području sigurnosti i pravosuđa (INHEJS), u sklopu studijskoga posjeta Hrvatskoj u utorak je posjetilo i Hrvatski sabor.
Francusko se izaslanstvo ovom prigodom sastalo s predsjednicima odbora za pravosuđe, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te vanjsku politiku Orsatom Miljenićem, Rankom Ostojićem i Mirom Kovačem te članovima tih odbora, a središnje teme susreta bile su hrvatska iskustva u pripremama za pristupanje Schengenskom prostoru i izazovi njegovoga proširenja.
Direktorica INHEJS-a Helene Cazaux-Charles predstavila je ukratko rad ove javne institucije čija je osnovna zadaća obrazovanje vodećih kadrova u području sigurnosti i pravosuđa, te istraživanje novih prijetnji za nacionalnu sigurnost kao što je kiberkriminal. – Francuska i Hrvatska imaju slične probleme u području pravosuđa i sigurnosti, u što smo se uvjerili tijekom dosadašnjih susreta s hrvatskim kolegama, kazala je Cazaux-Charles te dodala kako je jedan od problema s kojima se Francuska trenutno suočava modernizacija pravosudnoga sustava i uvođenje novih tehnologija u taj sustav.
Predsjednik Odbora za pravosuđe i voditelj Hrvatsko-francuske međuparlamentarne skupine prijateljstva Orsat Miljenić govorio je o povijesnom kontekstu u kojem je Hrvatska započela svoje pregovore o ulasku u EU, prilagodbi pravnoga okvira i transformaciji pravosudnoga sustava. Pritom je naglasio kako je Hrvatska mnogo učinila u području usavršavanja ljudskih prava, ali još mnogo treba učiniti što se tiče učinkovitosti kaznenoga pravosuđa. Osvrnuo se i na izazove zbog kojih je potrebna izmjena zakonodavstva, poput prijetnji terorizma te učinkovitog detektiranja i procesuiranja osoba koje su s njim povezane. – Što se tiče Hrvatske, u ovom segmentu značajan je odnos države i vjerskih zajednica s kojima država ima dobre ugovorne odnose, kazao je Miljenić.
Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić upoznao je francuske dužnosnike s ustrojstvom i djelokrugom rada Odbora te s dovršenim i aktualnim pripremama za pristupanje Hrvatske Schengenskom prostoru. - Ulazak u Schengenski prostor je sljedeći hrvatski strateški cilj nakon ulaska u Europsku uniju, kazao je Ostojić. Dodao je da učinkovita zaštita i nadzor vanjske granice EU-a i učinkovito upravljanje migrantskim kretnjama predstavljaju ulaganje u sigurnost Europske unije u cjelini te je i proširenje Schengenskog prostora na Hrvatsku značajno s aspekta ostvarivanja ciljeva Sigurnosne unije. Ostojić je također istaknuo da je Hrvatska odlučna do kraja 2018. ispuniti sve preostale tehničke uvjete potrebne za članstvo u Schengenskom prostoru te izrazio nadu da će se odluka o primitku Hrvatske donijeti prije završetka mandata aktualne Europske komisije i saziva Europskog parlamenta.
Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku potvrdio je dobre odnose dviju zemalja i osvrnuo se na ulogu Francuske u priznanju suverene i samostalne Republike Hrvatske. – U svijesti hrvatskoga čovjeka samostalnost i demokracija usko su bili povezani i sa članstvom u Europskoj uniji, kazao je Kovač. – Hrvatska je pokazala i da je učinkovita u suočavanju s migrantskom krizom, u suradnji sa susjednim i ostalim državama u tom segmentu te da ima kapacitete, stručni kadar i znanje za ulazak u Schengenski prostor, istaknuo je.
Nakon uvodnih izlaganja predsjednici odbora odgovarali su na pitanja članova francuskog izaslanstva koji su, među ostalim, iskazali interes za aktualno stanje odnosa Hrvatske sa susjednim državama te za načine borbe s radikalizacijom u društvu te drugim sigurnosnim izazovima.