.png)
Ženeva - U povodu obilježavanja 75. obljetnice Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, Interparlamentarna unija objavila je priopćenje u kojem podsjeća da je pobjeda nad nacizmom zajedničko nasljeđe na koje zemlje i narodi trebaju biti ponosni, da se ovo nasljeđe pokušava revidirati te da je u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 osobito važno prisjetiti se zajedništva i solidarnosti koji su i prije 75 godina ujedinili narode u otporu nacizmu.
Predsjednica IPU-a Gabriela Cuevas u svome obraćanju tim povodom podsjeća parlamentarne zastupnike, ali i sve ostale, i na nužnost obrane demokracije i borbu za što skorije okončanje mjera ograničavanja sloboda i ljudskih prava kao posljedice mjera obrane od pandemijskog širenja bolesti. Predsjedničku izjavu Gabriele Cuevas prenosimo u cijelosti.
"Dan pobjede slavi se u mnogim zemljama svijeta 8. i 9. svibnja. Unatoč činjenici da je službeni datum završetka Drugoga svjetskog rata 2. rujna 1945., njegov najkrvaviji "euroatlantski" dio završio je u svibnju.
Duboko sam uvjerena da bismo trebali izbjeći ponavljanje Drugoga svjetskog rata po svaku cijenu. U njemu su sudjelovale 62 države s 80 posto tadašnje svjetske populacije. Ratne operacije odvijale su se u 40 zemalja. Ukupno je izgubljeno 60-65 milijuna ljudskih života, a najmanje polovina njih bili su civili. Gotovo cijela generacija - cijela sela, obitelji - izbrisani su s lica zemlje i zakopani u masovnim grobnicama, od kojih neke još nisu identificirane.
Uvjerena sam da bismo, unatoč sve većim pokušajima nekih zemalja da revidiraju rezultate rata, trebali naučiti objektivno prepoznati ulogu i doprinos naših zemalja Pobjedi, bez obzira na razlike u političkim sustavima i ideologijama, koje postoje. Nećemo moći težiti miru dok ne naučimo poštovati i prihvaćati svoju prošlost.
Pobjeda nad nacizmom naša je zajednička baština. To bi nas trebalo ujediniti i s pravom bismo trebali biti ponosni na to, a ne pokušavati iskoristiti činjenicu da ostaje sve manje svjedoka tih dana kao priliku za krivotvorenje povijesti.
U vrijeme kada se sve zemlje suočavaju s najvećim izazovom novog tisućljeća, pandemijom bolesti COVID-19, s više od 3 milijuna zaraženih, svakim danom postajemo sve svjesniji koliko nam je važna uzajamna potpora i koliko nam je važno zajedničko djelovanje protiv vanjskih prijetnji.
Epidemija bolesti COVID-19 pokazala je da su sve zemlje i ljudi, siromašni i bogati, ranjivi na takve prijetnje i da sami ne mogu riješiti takve probleme. Stoga je ključno ne slijediti put nacionalne sebičnosti, nego težiti zajedničkim naporima i solidarnosti.
Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da je pandemija postala najveći problem planeta od Drugog svjetskog rata te naglasio kako je svijetu sada potrebna solidarnost jer bolest utječe na društva gubitkom života i uskraćivanjem sredstava za život ljudima. Kada je riječ o razmjerima gubitaka i uništenja, naravno, nemoguće je pandemiju usporediti s Prvim ili Drugim svjetskim ratom, ali učinci na politiku i ekonomiju, društvo i svijest prilično su usporedivi.
Nažalost, nije u našoj moći spriječiti takve više sile, bilo da se radi o opasnim bolestima, klimatskim promjenama ili prirodnim katastrofama, ali kao što povijesno iskustvo pokazuje, čovječanstvo može postići puno kada je ujedinjeno i kada su političari u stanju zaboraviti međusobne razlike.
Interparlamentarna unija (IPU) osnovana je prije 130 godina i mnogi naši članovi doživjeli su tragediju i brutalnost Drugog svjetskog rata. Trebali smo naučiti lekcije, a ipak se govor mržnje i nacionalizam iz prošlosti vraćaju na globalnu scenu. S pandemijom koja utječe na naše zdravlje i ekonomiju proživljavamo nove izazove, ali naša odgovornost ide još dalje; kao predstavnici naroda, kao parlamentarci koji vjeruju u međunarodnu suradnju, kao članovi IPU-a s našim načelima i vrijednostima, ovaj hitan slučaj zahtijeva od nas mnogo više. Moramo biti glas koji traži zajedničko rješenje i jačanje dijaloga. I što je najvažnije, nakon pandemije moramo braniti naše demokracije i boriti se za što brži prekid svih mjera kojima se ograničavaju slobode i ljudska prava. Tada i sada: za demokraciju, za svakoga".
Interparlamentarna unija međunarodna je organizacija parlamenata suverenih država. Okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata, koji u svom radu razmatraju pitanja od međunarodnog značaja, doprinose promicanju demokracije, jednakosti, ljudskih prava, mira i razvitka te pomažu u konsolidaciji predstavničkih institucija širom svijeta. Trenutačno u svome članstvu okuplja 179 parlamenata. Parlamentarna izaslanstva iz 193 suverene države u ovome globalnom interparlamentarnom forumu predstavljaju 6,5 od 7 milijarda svjetskoga stanovništva.
IPU je osnovana 1889. godine, a sjedište joj je u Švicarskoj, u Ženevi. Hrvatski sabor član je IPU-a od 7. rujna 1992. Otada do danas Sabor u svakom svome sazivu bira stalno izaslanstvo u ovaj međunarodni parlamentarni forum.