Igor Peternel o konkurentskim prednostima električnih automobila na Međuparlamentarnoj konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji

Budimpešta – Predsjednik Odbora za gospodarstvo Igor Peternel sudjelovao je u četvrtak na Međuparlamentarnoj konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji koja je, u okviru parlamentarne dimenzije mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije, održana u Nacionalnoj skupštini Mađarske. 

Konferencija je okupila zastupnike nacionalnih parlamenata Europske unije i zastupnike Europskog parlamenta te država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji u cilju razmjene mišljenja o aktualnim pitanjima gospodarskog upravljanja u Europskoj uniji.

Peternel je sudjelovao u raspravi o konkurentskim prednostima pojave električnih automobila u Europskoj uniji i potrebnim pripremama za donošenje odluka. U svom izlaganju rekao je da automobilski sektor prolazi kroz strukturnu transformaciju – od porasta električnih vozila do integracije s kružnim gospodarstvom i digitalnim lancem vrijednosti. – Vjerujemo da zakonodavni paket EU Fit for 55 predstavlja solidnu osnovu za dostatna ulaganja u proizvodnju električne energije i infrastrukturu bez fosilnih goriva. Stoga bi u nadolazećem razdoblju fokus trebao biti na implementaciji postojećih pravila prije uvođenja novih kako bi se osigurala sigurnost ulaganja, naglasio je Peternel te je istaknuo kako je trenutačno cijena električnog vozila znatno viša od cijene vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem te da su stoga potrebne mjere za povećanje potražnje. 

Vezano za financijske poticaje za kupnju električnih vozila, Peternel je rekao da su oni potrebni, ali moraju biti pažljivo planirani kako bi se izbjegle propale investicije i negativni stavovi javnosti prema novim tehnologijama. Upravo stoga, potrebno je razmotriti vrste vozila koje se sufinanciraju te onemogućiti sufinanciranje skupih vozila i takozvanih velikih vozila.  Zaključio je da velika vozila također predstavljaju pritisak na tržište baterija, jer ista zahtijevaju značajno veće baterije, objasnivši kako je poreznu politiku potrebno usmjeriti na prihvatljivu kategoriju vozila budući je u porastu trend proizvodnje luksuznih električnih vozila koja imaju značajne porezne olakšice. Na ovaj način autoindustrija u cilju povećanja profita izbjegava razvoj električnih vozila u nižim cjenovnim razredima.

Zbog navedenog, proizvođači se moraju koncentrirati na proizvodnju malenih gradskih automobila, a mjere država za poticaje bi, između ostaloga trebale ići u smjeru subvencije, odbitka pretporeza, besplatnog parkinga za električne automobile u gradovima te besplatnih cestarina na autocestama. – Isto tako, financijski poticaji mogu značajno potaknuti razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila, rekao je Peternel.

Govoreći o poticajima za energetski učinkovite uređaje i sustavima obnovljive energije naglasio je da oni mogu smanjiti ukupnu potrošnju energije. Smanjenjem financijskih prepreka i pružanjem dodatnih pogodnosti, ovi poticaji mogu ubrzati transformaciju tržišta i smanjiti utjecaj na okoliš. –Naravno, moraju biti dobro dizajnirani kako bi osigurali dugoročnu održivost, kazao je Peternel.

Što se tiče prijedloga u Draghijevom izvješću za razvoj industrijskog akcijskog plana EU-a za automobilski sektor, istaknuo je da poboljšanje konkurentnosti europske automobilske industrije zahtijeva međusektorski pristup koji se bavi tehnološkim inovacijama, održivošću, tržištem i regulatornim okvirom.  Digitalna transformacija ključna je za poboljšanje učinkovitosti proizvodnje i smanjenje troškova. Također, ulaganje u tehnologiju baterija i korištenje održivih materijala u proizvodnim procesima od presudne je važnosti u automobilskoj industriji, zaključio je Peternel dodavši kako automobilska industrija u Hrvatskoj napreduje u pravom smjeru, ali da još uvijek ima potencijala za napredak. Općenito, ulaganjem u automobilsku industriju, Europa može ojačati svoju poziciju globalnog lidera u sektorima proizvodnje automobila i inovacija, smatra Peternel.

U nastavku Konferencije raspravljalo se o novom okviru gospodarskog upravljanja koji je stupio na snagu 30. travnja 2024. te utjecaju proračuna EU-a na kohezijsku politiku u Višegodišnjem financijskom okviru.