Ljubljana - Parlamentarni odbori za europska pitanja Slovenije i Hrvatske dogovorili su u utorak u Ljubljani, na svojoj prvoj zajedničkoj sjednici, da će radi jačanja parlamentarne suradnje i boljeg informiranja građana o pitanjima Europske unije, održavati ubuduće zajedničke sastanke dva puta godišnje te da će postupno u takav oblik suradnje uključiti i druge države jugoistočne Europe.
U zaključcima, koje su poslije rasprave jednoglasno prihvatili članovi obaju odbora, među ostalim je istaknuta važnost dijaloga s građanima o budućnosti EU-a na svim razinama, po mogućnosti uz suradnju nevladinih organizacija, radi jačanja povjerenja građana u Uniju i njezinu ulogu zaštitnice mira, demokracije i ljudskih prava. U zaključcima je također izražena ocjena da taj dijalog mora uključiti i pitanja širenja EU-a na države jugoistočne Europe.
"Pozdravljamo pojedine inicijative nekih nacionalnih parlamenata o tome kako ojačati ulogu nacionalnih parlamenata u europskom procesu. Pozdravljamo zaključak Konferencije predsjednika parlamenata da postojeće nedostatke u postupku provjere supsidijarnosti treba najprije riješiti u okviru političkog dijaloga, čime će se izbjeći promjene (Lisabonskog) ugovora", navodi se uz ostalo u zajedničkim zaključcima Odbora za poslove EU-a slovenskog Državnog zbora i Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora.
Predsjednik saborskog odbora Danijel Mondekar rekao je kako vjeruje da je današnji sastanak početak odlične parlamentarne suradnje u području europskih poslova i još jedan iskorak u suradnji dviju susjednih i prijateljskih država. -Politike EU-a treba na razumljiv način približiti građanima, a i ovakve koordinacije dobar su put prema tome, rekao je Mondekar.
On se složio s predsjednikom slovenskog odbora Jožefom Horvatom koji je u svojoj raspravi rekao da je Bruxelles za većinu ljudi u državama članicama "predaleko", odnosno da ga doživljavaju kao otuđeni centar u kojemu se donose birokratske odluke te da je to stajalište potrebno promijeniti i ojačati povjerenje građana u europske institucije, koje je načeto krizom, nezaposlenošću mladih i rastućim euroskepticizmom. Šef saborskog odbora upozorio je da europske teme u nekim članicama, pa i u Hrvatskoj, nisu dobro medijski tretirane pa se, primjerice, više piše o plaćama zastupnika u europskom parlamentu, a manje o europskim procesima odlučivanja koji uredbama i direktivama utječu na svakodnevni život građana.
Na premalen interes javnosti za europske teme upozorio je i saborski zastupnik Peđa Grbin, istaknuvši da je interes za praćenje saborskog odbora za europska pitanja "minimalan", možda i zato, kako je primijetio, što se odluke u odboru često donose izvan stranačkih linija i suglasno i "bez svađa" koje često zanimaju javnost.
Kad je riječ o tome kako približiti politike EU-a građanima, i Hrvatska, koja je od lani punopravna članica, i Slovenija, koja obilježava 10. godišnjicu članstva, "dijele iste brige", rekao je u raspravi Gordan Jandroković upozorivši kako bi o mogućnostima koje otvara EU posebno brižno trebalo informirati mlade. Jandroković je upozorio i na potrebu svojevrsne "mentalne integracije" u Europsku uniju koja u Hrvatskoj kod dobrog dijela građana još ne postoji, a ne postoji ni dovoljno razvijena svijest da je EU, ako ne u cijelosti "onda barem dijelom", i rješenje za izlazak iz gospodarske krize i za povećanje hrvatske konkurentnosti.
Višnja Samardžija upozorila je da je vrijeme kad je Hrvatska ušla u EU bilo različito od onoga kad je ušla Slovenija, 2004. godine, u velikom valu proširenja EU-a. Hrvatska je postala članicom u situaciji kad u EU nema "velikog optimizma" koji je prevladavao 2004. godine, primijetila je u svojoj raspravi.
Dragica Zgrebec založila se za to da parlamentarci i mediji ubuduće više djeluju na promicanju europskih politika i upoznavanju građana s njima. -U Hrvatskoj građani sada malo znaju o funkcioniranju Europskog parlamenta i Europske unije, rekla je Zgrebec, dodavši da bi parlament ubuduće morao imati veću ulogu u tom procesu te da ni mediji danas u to nisu dovoljno uključeni.
Saborski zastupnik Igor Kolman upozorio je na važnu ulogu nacionalnih parlamenata kao "zadnje linije obrane" nekih temeljnih europskih vrijednosti kao što su načela socijalne države. Građani toga nisu sasvim svijesni, dok u briselskim krugovima i među multinacionalkama važi uvjerenje kako su nacionalni parlamenti nepotreban "peti kotač" u europskim mehanizmima iako je njihovo značenje izuzetno, istaknuo je upozorivši da nacionalnim parlamentima ne ide na ruku ni trenutačno vrlo nizak rejting parlamentaraca koji su za mnoge "krpa za brisanje" poda i nepotrebni "paraziti". Zato je ulogu parlamentaraca i nacionalnih parlamenata potrebno osnažiti, naveo je Kolman.