Zagreb – Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj je proveo raspravu o praćenju, zbrinjavanju i korištenju otpada od hrane i uspostavi Banke hrane u Republici Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj se godišnje baci 286.379 tona hrane, dok s druge strane čak 18,3 posto stanovnika Hrvatske živi na rubu siromaštva.
Zastupnici su tom prilikom pozvali nadležna državna tijela da primjereno urede status posrednika u doniranju hranom, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja, te su isto tako apelirali da se kroz javne kampanje pokuša utjecati na osvješćivanje građana kako bi se smanjilo bacanje hrane.
Govoreći o ciljevima UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. godine kojima se žele prepoloviti globalne količine otpada od hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, te smanjiti gubitke hrane duž opskrbnog lanca i lanca proizvodnje hrane, uključujući gubitke u primarnoj proizvodnji, prijevozu i skladištenju, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir podsjetila je da se prema podacima FAO-a u poljoprivredi u Europi izgubi 20 posto voća i povrća, 20 posto korjenastih kultura i gomolja te 10 posto uljanog sjemenja i grahorica, a da se nakon berbe gubi dodatnih 5 posto voća i povrća te korjenastih kultura i gomolja.
– U primarnoj proizvodnji zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena svaki ovakav gubitak utječe na smanjenje prihoda poljoprivrednika. Na dodatni gubitak za poljoprivrednike utječu i nepoštene trgovačke prakse i dampinške cijene u prehrambenom sektoru, zbog kojih se proizvodi često prodaju ispod njihove stvarne vrijednosti, a što doprinosi i većem rasipanju hrane, rekla je Petir. Istovremeno, istaknula je Petir, doniranje neprodane hrane duž cijelog prehrambenog lanca dovodi do znatnog smanjenja rasipanja hrane, te se ujedno pomaže potrebitima koji inače nisu u financijskoj mogućnosti kupiti određene prehrambene proizvode.
Petir je nadalje upozorila da su potrebni odgovarajući zakoni koji će omogućiti da višak u prehrambenom lancu postane resurs čime bi se doprinijelo smanjenju utjecaja otpada od hrane na klimatske promjene, pa time i ugljičnog otiska. Ne manje važan je i prelazak na potrošnju zdrave i održive hrane, a na što ukazuje i Europska strategija za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, kojom se prekomjerna tjelesna težina i pretilost smatraju čimbenicima rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. –Imajući u vidu da inicijative kao što su banke hrane, socijalne samoposluge i pučke kuhinje koje vode dobrotvorne organizacije, doprinose smanjenju rasipanja hrane, pomažu najsiromašnijima, a time i stvaranju odgovornog i osviještenog društva, važno je primjereno urediti njihov status kao posrednika u doniranju hranom, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja, rekla je Petir i naglasila kako sustav doniranja hrane ne može počivati isključivo na volonterstvu.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek naveo je je kako se hrana baca u svim segmentima lanca opskrbe hranom. Hrvatska Vlada donijela je Plan smanjenja i sprječavanja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2019. do 2022., kojim se nastoji unaprijediti sustav doniranja hrane, smanjiti nastanak otpada od hrane, informirati i educirati potrošače, promicati društvenu odgovornost prehrambenog sektora, ulagati u istraživački rad i inovativna rješenja za sprječavanje nastanka otpada od hrane. U 2020. godini donirano je oko 1700 tona hrane, no sustav doniranja potrebno je unaprijediti. U tom smislu Ministarstvo poljoprivrede provodi radionice za donatore i posrednike hranom, unaprijeđen je zakonodavni okvir, izrađeni su vodiči za doniranje hrane, a projekt e-doniranje je u funkciji. Ukupno je registrirano 200 donatorskih profila i više od 128 posrednika u lancu doniranja hrane. –Kroz reformsku mjeru iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) osigurano je 32 milijuna kuna za unaprjeđenje sustava doniranja hrane u Hrvatskoj. Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i Banke hrane u idućem će razdoblju biti usvojen na Vladi Republike Hrvatske, a istim će se, kako bi se smanjili troškovi koji nastaju u distribuciji hrane, uspostaviti 21 županijski distributivni centar, rekao je Tušek.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat rekao je kako njihovo ministarstvo s hranom postupa u trenutku kad ona postane otpad. Biorazgradivi otpad koji se na godišnjoj razini prikupi u Hrvatskoj iznosi 500.000 tona, od čega se 70 posto odnosi na otpad od hrane.
Predstavljajući Izvješće o otpadu od hrane, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić rekao je kako od ukupno nastalog otpada od hrane jestivi dio čini 106.037 tona, a njegovu količinu moguće je smanjiti provođenjem edukacija i informiranja svih uključenih u lanac opskrbe hranom. Podsjetio je i kako se samo 7 posto otpada od hrane koristi u preradi za hranu za životinje, dok se 40 posto ne zbrinjava na odgovarajući način. Zaključno je naveo kako oni koji sami proizvode hranu, poput poljoprivrednih gospodarstava, stvaraju značajno manje otpada od hrane.
Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranju (HAPIH), kao glavni razlog nastanka otpada od hrane smatra nerazumijevanje rokova trajanja. Iz istog razloga, HAPIH je donio smjernice kojima se obrazlaže razlika između pojmova „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Pojasnila je kako postoje četiri grupe proizvoda koji se mogu koristiti i nakon rokova navedenih na ambalaži, ako su skladišteni na odgovarajući način i bez oštećenja ambalaže.
Fra Vladimir Vidović, voditelj pučke kuhinje u župi sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu, izvijestio je sudionike rasprave kako na dnevnoj bazi pripreme i podijele oko 400 obroka, a troškove rada pučke kuhinje pokrivaju iz donacija. Pučka kuhinja ne vodi evidenciju svojih korisnika, no uglavnom se radi o osobama srednje i starije životne dobi, koje su slabog imovnog statusa. Smatra kako je potrebno osvijestiti društvenu zajednicu o potrebama najugroženijih. Usto je istaknuo kako su pučka kuhinja, ali i druge udruge civilnog društva svrstane u kategoriju poduzetnika, što im ograničava obavljanje njihove primarne djelatnosti, budući da svaki rast cijena energenata i režijskih troškova utječe na obim pomoći koju pružaju krajnjim korisnicima te je zatražio pomoć zastupnika u rješavanju tog problema.
Tamara Mikulić, predsjednica Udruge Duga i voditeljica socijalne samoposluge koja osam godina radi na području Grada Vukovara, navela je kako njihove usluge koristi 600 obitelji. – Socijalne samoposluge imaju važnu ulogu u doniranju hrane, no potrebno je regulirati njihov socijalni status. Potrebno je osigurati i troškove za hladni pogon, zaposlenike, vozila za prijevoz hrane, prostor i režije, što predstavlja ogromnu stavku koju niti jedna udruga ili dobrotvorna organizacija sama ne može pokriti, te bi izostanak takve vrste financijske pomoći mogao dovesti u pitanje održivost sustava distribucije donirane hrane do onih koji su u potrebi, jer se taj sustav ne može bazirati isključivo na volonterskoj osnovi, mišljenja je Mikulić.
Predstavljajući stavove Cope (europsko udruženje poljoprivrednika) i Cogece (europsko udružanje poljoprivrednih zadruga) o otpadu od hrane, Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore upozorila je na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje dovode do stvaranja otpada od hrane. Podsjetila je i kako veći dio otpada od hrane stvaraju potrošači, dok samo 11 posto dolazi iz primarne proizvodnje, pa Copa-Cogeca drži kako je ovo potrebno prepoznati u aktivnostima koje se planiraju i ograničiti maloprodajne prakse koje potiču na prekomjernu kupnju. Mišljenja su i da buduće aktivnosti ne bi trebalo vezati uz količine nastalog otpada, već postaviti jasne postotne ciljeve smanjenja u idućem razdoblju.
–Akcijskim planom potrebno je jasno odrediti zadaće, aktivnosti i uloge svih uključenih u sustav doniranja hrane, rekao je član saborskog Odbora za poljoprivredu Stipan Šašlin i dodao kako će u budućnosti trebati raditi na edukciji i promjeni životnih, a osobito prehrambenih navika.
–Promjena prehrambenih navika uvelike utječe na stvaranje otpada od hrane, rekao je član saborskog Odbora za poljoprivredu Goran Ivanović koji smatra da zato važno podići svijest potrošača, educirati ih i informirati o mogućnostima smanjenja otpada od hrane. U distribucijskim centrima osigurani su kapaciteti, no važno je strukturno riješiti problem osiguranja hrane koja će se kroz donacije distribuirati do potrebitih, zaključio je Ivanović.
Đurđica Sumrak, vanjska članica Odbora za poljoprivredu, zatražila je informaciju o izradi Akcijskog plana te upozorila na važnost provođenja edukativne kampanje o prevenciji nastanka otpada od hrane i planiranju kupovine, posebno u blagdansko vrijeme. Rekla je i kako se otpad od hrane većim dijelom odlaže u komunalni otpad, pa je potrebno poraditi i na edukaciji o održivom odlaganju otpada.
Marijana Petir je zaključno sažela kako je važno raditi na podizanju svijesti potrošača o mjerama koje je moguće poduzeti kako bi se smanjio nastanak otpada od hrane. U prigodi Svjetskog dana zdravlja, ali i nadolazećih uskrsnih blagdana, rekla je kako bacanje hrane predstavlja moralno i etičko pitanje te je pozvala da se prema hrani ponašamo odgovorno, kao i prema vlastitom zdravlju vodeći računa što i koliko jedemo. Zatražila je od nadležnih državnih tijela da se izvan NPOO-a pronađu drugi izvori sredstava kroz koje bi se mogli financirati logistički troškovi i hladni pogon posrednika u doniranju hrane. Podsjetila je i kako trgovački lanci prigovaraju da sustav doniranja nije dobro uređen i da je administrativno preopterećen te nažalost neki od njih radije bacaju hranu nego da je doniraju. U planirane aktivnosti svakako je potrebno uključiti i poljoprivrednike kojima treba omogućiti plasman njihovih proizvoda, otkloniti nepoštene trgovačke prakse, pa time i smanjiti otpad od hrane. Podsjetila je i da nema dovoljno informacija o poreznim i drugim olakšicama koje mogu ostvariti donatori hrane, stoga je dodatno potrebno poraditi na edukaciji i informiranju.
Snimka sjednice dostupna je na YouTube kanalu Hrvatskoga sabora na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=n51YMgeqbvM.