Bruxelles – Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić sudjelovala je u ponedjeljak na međuparlamentarnom sastanku Odbora za proračune Europskoga parlamenta (BUDG) koji se održao u okviru Europskog parlamentarnog tjedna 2023.
Sastankom su supredsjedali predsjednik BUDG-a Johan Van Overtveldt i predsjednik Odbora za financije švedskog parlamenta Edward Riedl. U prvoj sesiji zastupnici su razmijenili mišljenja o ulozi Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i vlastitih sredstava EU-a u kontekstu klimatskih promjena, visoke inflacije i naglog porasta cijena energije te najboljim načinima za stvaranje sinergija s nacionalnim intervencijama s naglaskom na ulogu nacionalnih parlamenata. U drugom dijelu sastanka razgovaralo se o potpori koju Europska unija i države članice pružaju Ukrajini te su razmijenjena mišljenja i iskustva o najučinkovitijim načinima za nastavak pružanja potpore kao i o mobilizaciji resursa za obnovu.
Zastupnica Perić je u raspravi, koja se odnosila na ulogu višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, istaknula da su višegodišnji financijski okvir i nacionalni planovi oporavka i otpornosti ključni izvori financiranja u smislu klimatskih promjena i energije. Govoreći o inflaciji rekla je kako nacionalni proračuni imaju ključnu ulogu u financiranju mjera za ublažavanje visokih cijena energije koje su jedan od ključnih pokretača inflacije. –Međutim, unatoč činjenici da se ove mjere financiraju na nacionalnoj razini važna je redovita razmjena mišljenja i koordinacija između država članica posebno u europodručju jer je koordinacija fiskalne politike ključna za ispravno funkcioniranje monetarne unije, istaknula je Perić te dodala da su komplementarnost i sinergija najviše vidljivi u obliku sufinanciranja investicija i reformi iz EU fondova.
Govoreći o potpori Ukrajini zastupnica Perić je rekla kako Hrvatska pozdravlja diplomatsku, humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć Europske unije i njezinih država članica koju Ukrajini pružaju od početka ruske agresije. Istaknula je kako je ukupna pomoć Hrvatske od početka rata 135 milijuna eura. –Ponosni smo što su se u pomoć Ukrajini uključili građani Hrvatske, privatni sektor i lokalna samouprava, a uz to Hrvatska je primila 22407 izbjeglica iz Ukrajine, naglasila je Perić. Isto tako rekla kako je Hrvatska ponosna na to što je pridonijela jačanju solidarnosti za Ukrajinu kroz organizaciju prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme koja je održana u Zagrebu u listopadu 2022. godine.
Zaključila je kako Hrvatska snažno podupire nastavak aktivnog i zajedničkog odgovora EU-a na rusku agresiju u Ukrajini kao i namjeru švedskog predsjedništva da osigura konstruktivne rasprave i napredak u pogledu načina na koje Unija može nastaviti podupirati Ukrajinu, u suradnji s bilateralnim partnerima i međunarodnim financijskim institucijama. –Posebno pozdravljamo postignuti dogovor o uspostavi instrumenta financiranja Ukrajine za 2023. godinu u iznosu od 18 milijardi eura u obliku vrlo povoljnih kredita koji predstavlja strukturno rješenje za financijsku potporu Ukrajini, zaključno je istaknula Perić.