Gledište Europskog parlamenta o budućnosti hrane i poljoprivrede u fokusu rasprave

Zagreb – Dvodnevna Međuparlamentarna konferencija „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ nastavljena je u petak u Hrvatskome saboru pod predsjedanjem predsjednika Odbora za poljoprivredu i šumarstvo parlamenta Republike Austrije Martina Preinedera. 

Nakon što su sudionici konferencije prvoga dana raspravljali o stavovima Europske komisije o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, današnja rasprava usredotočila se na gledište Europskog parlamenta o toj temi. 

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Czesław Siekierski u uvodnom izlaganju istaknuo je kako je dobro što se ovakva konferencija održava u najmlađoj članici Europske unije jer se tako jasnije mogu uočiti problemi. Predstavio je izazove s kojima se Europa danas susreće, a to su po njegovu mišljenju Brexit, problem s migracijama s istoka te unutarnje migracije iz baltičkih zemalja u stare članice Europske unije. 

– U Poljskoj imamo manjak ljudi uslijed unutarnjih migracija i nadoknađujemo ga iz Ukrajine i iz zemalja dalekog istoka. Samo za njih izdali smo 20 tisuća radnih dozvola, istaknuo je Siekierski. Pojasnio je kako u Europi postoje podjele. Bilježe se različite brzine razvoja zemalja, neke su države članice u eurozoni, neke nisu, neke su unutar, a neke izvan Schengena. Naglasio je kako je važno da takve podjele ne budu trajne i da se ne produbljuju. 

Siekierski smatra kako sve što se događa u Europi ovisi sve manje o Europi, a sve više o situaciji na globalnom svjetskom tržištu. Zajednička poljoprivredna politika nije u mogućnosti riješiti sve probleme u EU-u jer situacija poljoprivrede u EU-u ovisi o vanjskim čimbenicima – trgovini, standardima, kvaliteti, potpisivanju raznih međudržavnih sporazuma, primjerice s Kanadom, Australijom i Novim Zelandom. 

Naveo je, nadalje, kako ruski embargo utječe na cijelu Europu, posebno na poljoprivrednike koji plaćaju najveću cijenu jer je Rusija sama počela izvoziti određene kulture i teško da će se Europa više ikada vratiti na rusko tržište. Istaknuo je kako se u oblikovanju ZPP-a moraju uzimati u obzir razlike unutar poljoprivreda Europske unije, primjerice poljoprivreda sjevera i juga. Sjevernije članice će proizvoditi mlijeko, žitarice i svinjsko meso, dok će se na jugu proizvoditi vino, grožđe i maslinovo ulje. –Također treba poštivati razlike starih i mladih članica EU-a. Mlađe članice, koje su bile dio socijalizma i komunizma, ponekad nemaju volje udruživati se u zadruge jer su se u njihovoj prošlosti udruživanja vršila na silu te im je nacionalizirana zemlja. Ti se poljoprivrednici još uvijek boje zajedničkog djelovanja, što na zapadu nije slučaj, istaknuo je Siekierski. 

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Tomislav Panenić, domaćin konferencije, predstavio je sažetak jučerašnjih rasprava. 

U okviru četiri sesije raspravljalo se o procesu usvajanja nacionalnih strateških planova za ZPP, generacijskoj obnovi, lokalnoj upravi i ruralnom razvoju, te istraživanjima u poljoprivredi, sigurnosti i kvaliteti hrane. U okviru prve tematske sjednice, čiji je cilj bio sagledati moguće posljedice uvođenja nacionalnih strateških planova za ZPP, Panenić je naveo da reforma mora donijeti istinsko pojednostavljenje, kako bi politika u budućnosti bila razumljivija za poljoprivrednike i jednostavnija za uporabu. Istaknuo je kako u središtu politike trebaju biti mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, a programiranje bi trebalo biti usmjereno prema uvažavanju njihovih potreba. Također je naveo kako bi se, bez obzira na izazove s kojima se susreće EU, razina financiranja poljoprivredne politike trebala zadržati barem na sadašnjoj razini, imajući u vidu značaj poljoprivredne zajednice u prehrani svjetskog stanovništva. 

U okviru sesije o generacijskog obnovi raspravljalo se o mjerama za poticanje mladih poljoprivrednika. Panenić je istaknuo kako je rasprava iznjedrila osnovne probleme: prihode koji zaostaju za drugim sektorima, rizike poslovanja na koje se ne može utjecati, otežane pristupe zemljištu, uvjete vezane za kreditnu sposobnost i nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Sve to, istaknuo je Panenić, ne zadržava mlade generacije na selu. 

Cilj treće jučerašnje rasprave bio je raspraviti ulogu tijela regionalne i lokalne uprave u provedbi politike ruralnog razvoja te kako se ona može unaprijediti u idućem proračunskom razdoblju. Kao potencijalna ograničenja, Panenić je istaknuo slabe administrativne kapacitete na lokalnoj i regionalnoj razini, smanjenje proračuna za mjere ruralnog razvoja i veće uvjetovanje potpore dodatnim ekološkim i klimatskim ciljevima. – U raspravama je ukazano na kompleksne administrativne zahtjeve u provedbi Leader inicijative te je predloženo njihovo pojednostavljenje u idućem proračunskom razdoblju. Podržan je model javno-privatnog partnerstva, a u svrhu osiguravanja dodatnih izvora financiranja, rekao je Panenić. 

Na četvrtoj tematskoj sjednici razmijenjena su mišljenja o važnosti istraživanja u poljoprivredi, te načinu na koji ona mogu unaprijediti sigurnost i kvalitetu hrane. Pozitivnim je ocjenjeno povećanje sredstava za poljoprivredna istraživanja u idućem proračunskom razdoblju, ali i ukazano na potrebu veće uključenosti mlađih država članica u istraživačke programa Europske unije, istaknuo je. Naveo je i nužnost snažnijeg povezivanja digitalizacije i poljoprivredne proizvodnje, kao i potrebu osposobljavanja stručnjaka kako bi se razvili inovativniji sustavi i tehnologija.

Irski zastupnik Jackie Cahill naveo je kako su klimatske promjene izniman izazov u proizvodnji hrane i održivosti te proizvodnje. Istaknuo je kako nema smisla transportirati hranu diljem svijeta, već je Europa mora sama proizvesti. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir osvrnula se na prijedlog reforme zajedničke poljoprivredne politike pri čemu se složila kako ona treba biti fleksibilnija i više uvažavati model supsidijarnosti. 

U nastavku konferencije raspravljalo se i o količini zemlje koja je dana korporacijama koje na svjetskom tržištu proizvode hranu, disproporcije između sela i grada, sve nižim zaradama poljoprivrednika, što izravno utječe na odlazak mladih sa sela.
 

Autor: Služba za medije